Srbi optužuju 7 branitelja, no popis još nije konačan

Na popisu hrvatskih državljana koje Tužiteljstvo za ratne zločine u Beogradu kazneno goni za djela ratnog zločina svega je sedmero ljudi koji su u opasnosti da budu uhićeni. Od tih sedmero, tri su imena poznata javnosti – riječ je o Tihomiru Purdi, Danku Maslovu i Petru Janjiću Tromblonu. Kad su u pitanju preostale četiri osobe s popisa, Državno odvjetništvo naložilo je Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku da preispita njihove slučajeve i optužbe što im ih na teret stavlja srbijansko tužiteljstvo.

Popis koji je u petak došao u Zagreb doista sadržava, kako je rekao ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, 34 imena. No, jedna je osoba preminula, a za njih 26 kazneni je postupak obustavljen. Ipak, valja istaknuti da četiri preostala imena (bez Purde, Maslova i Janjića) nisu i kraj popisa osoba protiv kojih se u Srbiji otvorio kazneni postupak za ratni zločin.

>>"Progone nas jer smo objavili popis branitelja optuženih u Srbiji"

Stvar je u tome što je u Srbiji tek 2003. osnovano posebno Tužiteljstvo za ratne zločine koje je nadležno za područje cijele države, a ono još nema sve predmete koji su bili otvoreni u razdoblju kada su za ratni zločin bili nadležni vojni tužitelji. To je ujedno i razlog zašto do sada nisu poštovali sporazum sklopljen u srpnju prošle godine između ministara pravosuđa Srbije i Hrvatske prema kojemu su mješovite komisije trebale sastaviti i razmijeniti popis osoba protiv kojih je otvorena istraga, podignuta optužnica ili su osuđeni za ratni zločin.

Kako će u Beogradu sređivati vlastitu evidenciju, tako će i nadopunjavati popis koji će slati u Zagreb. U DORH-u ističu da je suradnja s Tužiteljstvom za ratne zločine u Beogradu vrlo dobra, posebice u pogledu razmjene dokaza koja se obavlja prema sporazumu iz 2006. Otkad postoji taj sporazum, Hrvatska je Srbiji proslijedila ukupno 26 predmeta koji su se odnosili na 52 osobe osumnjičene da su činile zločine u Hrvatskoj, a utočište su našle u Srbiji. Beogradski tužitelji u odnosu na 24 osobe prihvatili su optužbe, u odnosu na 12 su ih odbili, za njih 15 optužbe se razmatraju, dok je jedan sumnjivac u međuvremenu umro. Na temelju dokaza koje su im proslijedili hrvatski tužitelji, pokrenuli su 23 istrage za zločine počinjene na teritoriju RH, podigli su 20 optužnica i ishodili 11 nepravomoćnih osuđujućih presuda i dvije pravomoćne, dok je jedna oslobađajuća.

Kad je riječ o Veljku Mariću, kojega se spominjalo nakon slučaja Purda, valja napomenuti da su protiv njega optužnice za ratni zločin podignute u Srbiji, ali i u Hrvatskoj, i to za isti događaj. Tereti ga se, naime, da je u selu Rastovcu, u općini Grubišno Polje, u listopadu 1991. ušao u kuću u kojoj je bilo dvoje civila i pucao po njima. Jedna je osoba od njegovih metaka umrla. Marić je uhićen u Srbiji i ondje se protiv njega vodi postupak.

Hrvatska je zatražila njegovo izručenje, no ako Srbija i udovolji tome zahtjevu, sudski ga postupak čeka i ovdje. U slučaju Purda naši su tužitelji proveli istragu, ispitali oko 30 svjedoka i nisu se potvrdile optužbe da bi počinio ratni zločin. Ti su dokazi prema sporazumu o suradnji poslani u Beograd i može se očekivati da će tamošnji tužitelji u skladu s njima i postupiti, odnosno odustati od kaznenog progona T. Purde.