Srbija danas otvara prva pregovaračka poglavlja s Europskom unijom

Šest godina nakon podnošenja zahtjeva i nepune dvije godine od formalnog otvaranja pregovora, Srbija će danas u Bruxellesu otvoriti prva pregovaračka poglavlja s Europskom unijom.

Poglavlje 35, iza čijeg se benignog naziva "Ostala pitanja" krije najteži pregovarački uvjet za Srbiju, normalizacija odnosa s Republikom Kosovo koju Srbija ne priznaje kao nezavisnu državu, ali s kojom mora normalizirati odnose ako želi napredovati u pregovorima s EU, otvara se zajedno s poglavljem 32, koje nosi naziv "Financijska kontrola".

Ignorira Haaški sud

- To je važna i dobra vijest. Jedna stvar je pregovarati o pregovorima, a druga stvar je početi same pregovore jer to znači da ste s jedne vrste slobodnog autoputa stali na tračnice.

Postoje pravila igre, sve postaje daleko koherentnije i tvrđe. Srbiju tek sad čeka prava unutarnja transformacija - kaže Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i šef delegacije EP-a za Kosovo.

Otvaranje najtežih poglavlja na samom početku pregovaračkog procesa u skladu je s novim pristupom u politici proširenja Europske unije jer se želi kandidatkinjama dati dovoljno dugo vremena da pokažu rezultate upravo na najtežim područjima. Srpski premijer Aleksandar Vučić tvrdi da bi Srbija mogla "svoj dio posla u pregovorima obaviti do 2019.", ali ne želi nagađati o datumu ili godini kada bi Srbija zaista mogla biti primljena u EU. Izvori iz EU vjeruju da je 2019. vrlo ambiciozan rok za dovršenje pregovora i da Srbija ima vrlo male šanse da uđe u EU prije 2022. godine.

Na nekoliko primjera već je sad vidljivo da vlada premijera Vučića olako shvaća obveze koje će morati ispunjavati u ključnim poglavljima 35, 23 i 24.

U normalizaciji odnosa s Kosovom napredak je zasad vidljiviji u izjavama srpskog premijera i drugih dužnosnika kad dolaze na dijalog s kosovskim vlastima u Bruxellesu, a manje na terenu, gdje bi zaista trebao biti vidljiv.

U pravosuđu (poglavlje 23), gdje je suradnja s Haaškim sudom oko ratnih zločina uvijek bila važno mjerilo, Srbija gotovo punih godinu dana ignorira nalog Haaškog suda za uhićenje suradnika optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja koji vrše pritisak na svjedoke i ometaju pravdu.

U temeljnim slobodama (poglavlje 24), premijer Vučić krši medijske slobode sustavnim korištenjem pritisaka i ucjena prema medijima u Srbiji, o čemu je javno progovorio tabloid Kurir. U godišnjem izvješću o napretku Srbije prema EU, objavljenom početkom studenog, dio koji govori o medijima u Srbiji vrlo je kritičan.

– Ali, umjesto da nakon takvih kritika vlada premijera Vučića krene u popravljanje stanja, čini se da su krenuli u pogrešnom, još gorem smjeru – kaže jedan izvor iz EU.

Kad je riječ o odbijanju Beograda da surađuje s Haaškim sudom oko naloga za uhićenje Šešeljevih suradnika, Europska komisija poručuje da će "pomno pratiti" kako se Beograd odnosi prema Haagu u tom slučaju.

– Komisija pridaje veliku važnost procesuiranju ratnih zločina i regionalnoj pomirbi – kaže Maja Kocijančič, glasnogovornica EK za pitanja proširenja.

Hrvatski interes

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Stier (HDZ) smatra da je europeizacija Srbije nešto što je također i u interesu Hrvatske, ali da EU mora biti stroga i pravedna u ocjeni ispunjavanja kriterija.

- Kad su kriteriji ispunjeni, treba omogućiti Srbiji da napreduje u pregovorima, ali kriteriji ne smiju biti puka formalnost, nego se treba strogo provjeravati jesu li ispunjeni. A europeizacija Srbije je dobra za stabilnost Hrvatske jer nama nije u interesu živjeti u susjedstvu koje je nesređeno. Moramo podržati europske reforme u našem susjedstvu – kaže Stier.

>> Pusić: Srbija će morati preuzeti financiranje medija hrvatske manjine

>> Vučić: Za dvije godine imat ćemo više autocesta nego Hrvatska