Iako ministar Miro Kovač tumači formulaciju “izbjegavanje sukoba pravosudne nadležnosti”, navedenu u EU mjerilima za Srbiju u novootvorenom poglavlju 23, kao poziv srpskim vlastima da ukinu regionalnu nadležnost za procesuiranje ratnih zločina, Srbija ne samo da poručuje da to ne namjerava ukinuti nego je Europskoj uniji prezentirala strategiju po kojoj će do 2020. “nastaviti činiti sve što je u njezinoj moći” da svi ratni zločini “u regionu bivše Jugoslavije” budu istraženi.
Univerzalna nadležnost
Taj srpski dokument EU je “primila na znanje” tj. prihvatila, unatoč tome što je Hrvatska, u službenoj izjavi pročitanoj prošli ponedjeljak na međuvladinoj konferenciji o otvaranju poglavlja 23 i 24, jasno naglasila potrebu “revidiranja srbijanske Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina u svjetlu njezinih neprihvatljivih političkih i pravnih kvalifikacija”. U srbijanskom dokumentu univerzalna nadležnost za ratne zločine, koja proizlazi iz spornog srpskog zakona, opravdava se tvrdnjom da procesuiranje tih zločina spada u brigu međunarodne zajednice u cjelini, a ne samo jednog nacionalnog pravosuđa.
Stoga, “suđenja za ratne zločine, počinjene tijekom oružanih sukoba devedesetih godina, pred pravosudnim organima Republike Srbije predstavljaju jedan od najvažnijih koraka u procesu pomirenja, razvoju dobrosusjedskih odnosa i trajnom miru na području bivše Jugoslavije”, kaže se u dokumentu, usvojenom u veljači ove godine. Koje su političke i pravne kvalifikacije u toj srbijanskoj strategiji neprihvatljive za Hrvatsku? Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nije pobliže objasnilo. No, čini se da bi u prvom redu neprihvatljivom kvalifikacijom mogla biti ona u kojoj se kritiziraju hrvatski Zakon o ništetnosti i inicijativa hrvatskih europarlamentaraca iz siječnja 2015. u kojoj se tražila promjena srpskog zakona. Osim toga, agresija Srbije i srpske JNA na Hrvatsku naziva se građanskim ratom.
O regionalnoj suradnji
“Dodatni problem u unapređenju regionalne suradnje predstavlja i usvajanje hrvatskog Zakona o ništetnosti iz 2011. godine (NN 124/11), kojim su proglašeni ništavim svi pravni akti kojima su državljani RH osumnjičeni, optuženi, odnosno osuđeni za kaznena djela izvršena tijekom građanskog rata u Hrvatskoj”, kaže se u srbijanskom dokumentu. “Ova nejasna formulacija ne predstavlja poziv na regionalnu suradnju bona fide”. Takvu kritiku, sadržanu u srbijanskom dokumentu, EU je također “primila na znanje”. •
kako ne bi bio kokošinjac kada su imali svoju kukuriku bandu ovdje!