Tenzije na Kosovu ponovno rastu i Kosovari strahuju od novih nemira na sjevernom dijelu te najmlađe države na svijetu.
Naime, nakon što su u petak kasno navečer zastupnici u Skupštini Kosova usvojili Zakon o Trepči, kojim rudarsko-metalurški kombinat Trepča postaje dioničko društvo u kojem kosovska vlada ima 80 posto dionica, dok 20 posto dionica pripada radnicima i drugim dioničarima, direktor srbijanskog Ureda za Kosovo Marko Đurić kazao je da je odluka “privremenih institucija” u Prištini o “konfiskaciji Trepče” nevažeća za vladu Srbije, njezine institucije, gospodarske subjekte i za njezine građane tvrdeći kako se radi o “otimanju srpske imovine” i kršenju rezolucije 1244 na kojoj počiva mir i stabilnost u regiji.
Strah od novih nemira
Đurić je kazao kako je vlada Srbije zauzela politički stav, ali da treba donijeti i formalnu odluku kako bi proglasila nevažećom odluku kosovskih institucija o konfiskaciji Trepče, ističući kako neće šutjeti, već će nastaviti braniti interese Srbije i boriti se da “sačuva Trepču koja je srpska imovina” u vlasništvu srbijanskog fonda za privatizaciju. Isto tako, Đurić tvrdi da se kosovske vlasti pokušavaju domoći imovine neprocjenjive vrijednosti. Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić također je zaprijetio da će Srbija učiniti sve kako bi zaštitila svoju imovinu na Kosovu i Metohiji. S druge strane, službena Priština istupe Dačića i Đurića smatra atakom na državu Kosovo i njezin narod. Besnik Tahiri, kosovski političar i direktor Kosovskog instituta za lokalnu samoupravu, kazao je kako je kosovska skupština donijela takvu odluku, 17 godina nakon rata i 9 godina nakon proglašenja neovisnosti.
– Srbi su se, naravno, pobunili jer znaju što znači taj dragulj i više neće moći otimati naš novac. Oni jednostavno ne shvaćaju da je Kosovo postalo neovisna država i da je taj rudnik na teritoriju suverene države. Đurićeva deklaracija da vlada Kosova neće moći posjetiti rudnik Trepču je protiv svega što je do sada rađeno na normalizaciji odnosa između dviju zemalja. Mi to smatramo atakom na demokratsku vladu i državu Kosovo. Mogu oni svašta pričati, ali mi ćemo raditi ono što je najbolje za Kosovo i njegove građane bez obzira na vjeru i nacionalnost. Sva njihova nastojanja za izolaciju Kosova do sada nisu urodila plodom – Kosovo je do sada priznalo više od 100 zemalja svijeta.
Ono što nas najviše zabrinjava u toj cijeloj priči što Srbija još uvijek manipulira Srbima na Kosovu i ne bih se čudio da sutra dođe direktiva iz Beograda da pozivaju Srbe na sjeveru Kosova i Mitrovici na prosvjed kako bi ponovno pokušali destabilizirati Kosovo – kazao je Tahiri ističući kako je Trepča dragulj Kosova. Rudnik Trepča, koji se nalazi na sjeveru Kosova, veliko je ležište ruda olova i cinka, koje obuhvaća zapadne, jugozapadne i južne dijelove Kopaonika i spada među najveća u Europi. Poslije Drugog svjetskog rata Trepča je nacionalizirana i napravljen je Rudarsko-metalurško-kemijski kombinat olova i cinka Trepča, koji je u jednom trenutku zapošljavao čak 20.000 radnika i proizvodio oko 70 posto mineralnih sirovina bivše Jugoslavije. I sam rudarski kombinat danas je, baš kao i grad Mitrovica u kojem se nalazi, podijeljen na sjeverni srpski i južni albanski dio.
Kraj političke borbe
– Iako Kosovo nikada nije napravilo detaljnu procjenu realne vrijednosti metalurškog kombinata Trepča, jedina studija svih prirodnih resursa na Kosovu koja je rađena 1992., procijenila je da je potencijalna vrijednost Trepče između 85 i 100 milijardi dolara – napomenuo je Tahiri.
Poznato je kako rudnik Trepča ima veliku simboliku za Kosovo i Kosovare. Naime, 1989. godine, kako bi zaštitili postojanje Kosova kojem su prijetili apetiti Miloševićeva režima, više od 1300 rudara odlučilo se na štrajk glađu, koji je privukao pažnju svijeta što je ostalo zapisano u povijesti Kosova, ali i kao početak raspada Jugoslavije. Kosovari vjeruju kako će politička borba sa Srbijom koja je počela upravo u Trepči tu i završiti, konačnom pobjedom.
Srbija se gradi a Kosovo radi,tako je bilo prije,a danas si svatko mora sebi ručak zaraditi.