Tradicionalnom "Šetnjom za Zorana", koju ove godine zajednički organiziraju Demokratska stranka, Liberalno-demokratska partija i akademija "Zoran Đinđić živi" beogradskim središtem sve do Novog groblja, gdje će položiti vijenac na grob Zorana Đinđića, u Srbiji se danas obilježava 10. godišnjica od njegova ubojstva čiji su izravni počinitelji otkriveni i osuđeni, ali ne i nalogodavci.
B92 podsjeća da je nekoliko sati nakon što je u 12.20 sati Đinđić ubijen srbijanska vlada proglasila izvanredno stanje, a kao počinitelji odmah su osumnjičeni pripadnici "zemunskog klana", između ostalog i zato što je Đinđićeva vlada toga dana trebala izdati uhidbeni nalog za nekoliko pripadnika ove kriminalne bande.
– Za izvanrednog stanja, koje je trajalo do 22. travnja, u policijskoj akciji „Sablja“ uhićeno je 11.665 osoba, među kojima je bilo stranačkih dužnosnika, visokih časnika, nositelja dužnosti u pravosuđu i estradnih zvijezda, a neki od njih proveli su neko vrijeme u pritvoru – piše B92. Glavni osumnjičeni za organizaciju ubojstva, uz vođe i pripadnike "zemunskog klana", bio je Milorad Ulemek Legija, tada već bivši zapovjednik raspuštene, po zlu poznate Jedinice za posebne namjene "crvene beretke" koji se skrivao, pokazat će se poslije, najvjerojatnije u svojoj kući u Beogradu, 14 mjeseci, a potom se predao. Okidač snajpera s prozora zgrade nasuprot sjedištu srbijanske vlade povukao je Zvjezdan Jovanović Zmija, pripadnik "crvenih beretki" koji je kao i Legija osuđen na 40 godina zatvora. Za ubojstvo Đinđića krivima su proglašene 44 osobe i osuđene su na ukupno 378 godina zatvora.
Đinđić je bio prvi premijer Srbije poslije pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine i dolaska na vlast Demokratske opozocije Srbije (DOS). Poslije ubojstva Đinđića u Srbiji je policija provela akciju Sablja u kojoj je uhićeno na desetine osoba povezanih sa zloglasnim Zemunskim klanom osumnjičenim da je organizirao atentat. Između ostalih ubijen je Dušan Spasojević, koji je važio za šefa klana, dok su Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović osuđeni na višegodišnje kazne zatvora. Ipak, i poslije deset godina odmaka prevladava mišljenje da su izvršitelji atentata uhićeni i kažnjeni, ali i da se nikada nisu saznala imena nalogodavaca.
Proteklih godina u srbijanskom tisku više puta su se spominjala razna imena političara i gospodarstvenika koji su dovođenji u vezu sa ubojstvom kao Đinđića i špekulirao da su mogući naručitelji. Spominjaa su se imena Vojislava Šešelja, Vojislava Koštunic i drugih ali za sada izostaju bilo kakvi rezultati.
- Najviše me interesira ubojstvo svjedoka suradnika Zorana Vukojevića Vuka čiji iskaz najviše odgovara na pitanja političke pozadine ubojstva premijera. Njegov iskaz govori da je zemunski klan imao kontakte sa Koštuničinim kabinetom. Apsolutno je točno da su te veze postojale, rekao je Žarko Korać, bivši ministar u Đinđićevoj Vladi na tribini Politička pozadina ubojstva Zorana Đinđića. Odvjetnik obitelji Đinđić u procesu protiv zeminskog klana Rajko Danilović rekao je da su poltički razlozi ubojstva Đinđića, a da su isto tako politički razlozi i zašto to ubojstvo nije do kraja rasvjetljeno.
>> Legija planirao optužiti Hrvata za ubojstvo Zorana Đinđića
Razlike između Đinđića na jednoj strani, i njegovih prethodnika kao i nasljednika, samo su u jednoj crti. Naime. Đinđićeva nacionalna politika, nekritički odnos prema ratovima u HR i BiH, odnos prema Kosovu, blagodareći odnos prema četničkom pokretu, i sl. u apsolutnom je konzenzusu sa nacionalnom politikom njegovih prethodnika i nasljednika. Jedina razlika je u tome što je Đinđić svaki govor držao ističući važnost privrženosti EU-u, s naglaskom na socijalnim i ekonmskim napretkom, dok je npr. Kuštunica, ali i drugi, sve to isto zastupao oslanjajući se na Rusiju.