Istraga protiv Aleksandra Vasiljevića, general-majora JNA koji je u vrijeme rata bio načelnik Uprave bezbednosti SSNO, a kojega se kazneno goni zbog osnivanja logora po Srbiji u koje su odvođeni hrvatski ratni zarobljenici, daje odgovor zašto Državno odvjetništvo nije otvaralo postupak protiv Tihomira Purde. Protiv Vasiljevića podići će se optužnica, a tereti ga se za iznuđivanje iskaza, što je srbijanskom tužiteljstvu, zapravo, argument u slučaju Purda.
Određivao ustroj u logoru
Dio javnosti, naime, smatra da je domaće tužiteljstvo moglo otvoriti spis protiv Purde, pa bi se na temelju njega od BiH zahtijevalo njegovo izručenje, a onda bi, jer nema nikakvih dokaza da bi Purda počinio ratni zločin, sud ionako donio oslobađajuću presudu. No u DORH-u kažu da bi time legalizirali takozvane dokaze kojima barata Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, a riječ je o iskazima koji su uzeti od ratnih zarobljenika zatočenih u logorima i koji su dani pod prisilom. Tihomir Purda je kao vukovarski branitelj završio u srbijanskome zarobljeništvu i bio sproveden u logor u Begejcima u kojem je zlostavljan, mučen i prisiljavan na određene izjave. Tako je nastao postupak protiv njega te njegova zapovjednika Petra Janjića Tromblona i Danka Maslova.
Toga bivšeg general-majora JNA tereti se da je od listopada 1991. do svibnja 1992. u Srbiji, na poljoprivrednom imanju Begejcima u blizini Stajićeva, osnovao logor za ratne zarobljenike. U istražnom zahtjevu navodilo se da je prema Vasiljevićevu nalogu određen unutarnji ustroj logora, sustav zapovijedanja i osiguranja, a da su u skladu s njegovom naredbom po tom modelu osnovani i logori Stajićevo, Srijemska Mitrovica i Niš. Navodi se da je u tim logorima bilo zatočeno najmanje 3000 osoba zarobljenih na području Osijeka, Vukovara i Vinkovaca. Zarobljenici su bili civili, žene, maloljetnici, starci, te pripadnici HV-a.
U sklopu istražnog postupka ustanovljena je i odgovornost voditelja u tim logorima te odgovornost za sudbine pojedinaca koji su u njima završili. Ustanovljeni su slučajevi premlaćivanja, prisiljavanja na pjevanje srpskih pjesama, guranja palice u usta, stavljanja noža pod grlo, odvođenja na lažna strijeljanja, prisilna rada izvan logora, silovanja žena. Među svim tim oblicima zlostavljanja navode se i odvođenja na ispitivanja danju i noću, pri čemu se zatočenike udaralo rukama i nogama, a budilo ih se i tijekom noći te prisiljavalo da potpisuju različite izjave. Budući da je ovaj istražni postupak protiv Vasiljevića okončan, slijedi, kako nam kaže Davorka Radalj iz Odjela za ratne zločine Državnog odvjetništva RH, pisanje optužnice protiv nekadašnjeg načelnika Uprave bezbednosti koji je bio odgovoran za logore.
Odustati od progona
Budući da se u postupku protiv njega iznuda iskaza tretira kao ratni zločin, tužitelji nisu mogli uzeti takve izjave kao argument za otvaranje spisa protiv bilo koga. Upravo su to argumenti kojima u slučaju Purda raspolaže Tužiteljstvo za ratne zločine u Srbiji. Budući da im je iz Hrvatske nedavno stigao materijal s izjavama oko 30 svjedoka koji govore o Purdinoj nevinosti, srbijanski tužitelji trebali bi odustati od kaznenog progona.
Bolje nam javite --gdje on stanuje....rjesitcemo to onako na naski;AHAHAHAHA