Hrvatska je jučer dala suglasnost za napredak Srbije prema otvaranju poglavlja 23 u pristupnim pregovorima s EU, a ministar Miro Kovač smatra da je hrvatska diplomacija obavila uspješan posao jer je u pregovarački proces Srbije ugrađeno, među ostalim, “izbjegavanje konflikata pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina”.
No, kako se ta formulacija razlikuje od prvotnog iznesenog stava da Hrvatska traži “ukinuće nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije”, sugovornici Večernjeg lista kažu da im nije jasno je li Hrvatska nakon dvomjesečne blokade otvaranja poglavlja 23 sa Srbijom uspjela u ostvarenju svog ključnog zahtjeva.
Častan izlaz
– Hrvatska strana može biti zadovoljna jedino tako da osigura punu pravnu zaštitu hrvatskih branitelja od kaznenog progona u Srbiji koji se događa zbog članaka 2. i 3. ZORZ-a – kaže HSS-ova zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koristeći akronim za sporni srpski Zakon o organizaciji postupaka za ratne zločine. – Moj je stav da te članke treba ukinuti ili staviti izvan snage – dodaje Petir i napominje da ne može suditi o kompromisnom rješenju koje je postignuto jer nema dovoljno detalja o sadržaju tog rješenja.
Ministar Kovač, podsjetimo, prekjučer je ovako opisao što je Hrvatska postigla: – Uspjelo nam je osigurati da u pregovarački proces Srbije budu ugrađeni naši legitimni zahtjevi koji su hrvatskoj javnosti poznati: puna suradnja Srbije s Haaškim sudom, puna primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, znači i prava hrvatske manjine u Srbiji, i isto tako cilj izbjegavanja konflikata pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina – rekao je Kovač.
– Rješenje o kojemu se govori častan je izlaz za Vladu koja je odigrala krivu kartu. Oponirati univerzalnoj jurisdikciji, koju imamo i mi i velik dio europskih zemalja, više izgleda kao “truc” susjedu nego kao ozbiljna politika – komentira Ivo Josipović, bivši predsjednik Republike. Josipović se slaže da je primjena srpskog zakona bila u nekim slučajevima vrlo problematična te kao primjer navodi optužnicu bivšeg Vojnog tužiteljstva protiv Vladimira Šeksa koju smatra zloporabom pravosuđa. No, Josipović podsjeća da je svojedobno s predsjednikom Borisom Tadićem dogovorio da se vladama dviju zemalja predloži sporazum po kojemu bi, kroz suradnju dvaju pravosuđa, svatko provodio postupak protiv svojih državljana.
Sporne odredbe ostaju
– Ni HDZ-ova ni SDP-ova Vlada nisu htjele sporazum jer su se bojale svakog oblika ozbiljnije suradnje sa Srbijom i mogućeg negativnog političkog odjeka u zemlji – kaže danas Josipović. Čini se da kompromisno rješenje na koje je Hrvatska pristala jučer u Bruxellesu ne podrazumijeva ukinuće spornih odredbi srpskog zakona, već upravo nešto slično onome što je Josipović davno predlagao: suradnju dvaju pravosuđa kako bi se izbjegao konflikt nadležnosti.
Bolji naslov bi bio "Hrvatska opet skinula gaće"