Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz postao je politička zvijezda čim je izabran na tu dužnost s tek navršenih 27 godina. Dvije godine poslije ponovno je bio najeksponiraniji europski ministar kad je zatvorio zapadnobalkansku rutu koja je dotad bila migrantska žila kucavica. Ta jednostrana odluka nije prošla bez kritika Bruxellesa i posebno Njemačke, a dogovor s državama s rute, ali bez Grčke, izazvao je lavinu negodovanja i optužbi iz službenog EU. Ipak, kritike su jenjale kako je broj imigranata padao, a zatvaranje rute nesumnjivo je omogućilo početak provedbe sporazuma između EU i Turske i – mnogi smatraju – spasilo EU.
Kurz, pripadnik Austrijske narodne stranke, uvjerljivo je najpopularniji političar u Austriji i vjerojatno je budući kancelar, smatraju analitičari. Hrvatsku i Austriju, uz suradnju na migrantskoj krizi, vežu snažne političke, kulturne i ekonomske veze, a Austrijanci su niz godina bili najveći strani ulagači u Hrvatskoj. Kad je izabran za ministra vanjskih poslova, Kurz je za prvo inozemno odredište odabrao Hrvatsku, a prije desetak dana u posjetu Kurzu bio je hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Ipak, u jednom se, izgleda, ne slažu. Kurz je poručio da Srbija mora otvoriti teška pregovaračka poglavlja, posebno 23. poglavlje (Pravosuđe i temeljna prava), oko kojeg Hrvatska ima ozbiljne primjedbe i zasad ne daje zeleno svjetlo za njegovo otvaranje.
Za imigrante je njemačka kancelarka Angela Merkel simbol dobrodošlice. Kako se vi osjećate kao osoba za koju se govori da je zatvorila zapadnobalkansku rutu? Moraju li granice i dalje ostati zatvorene i za koga je to bolje – za države uzduž rute ili za prave izbjeglice koji traže azil?
Naš je pristup jasan. Mi Europljani moramo upravljati svojim granicama i odlučivati tko smije ući u Europu. Lani je više od milijun migranata došlo u Europu, a 90 tisuća njih zatražilo je azil u Austriji, državi koja ima 8,6 milijuna stanovnika. Druga smo država u Europi, nakon Švedske, po broju migranata po stanovniku i zbog toga smo morali djelovati i zaustaviti politiku prebacivanja migranata s granice jedne države na drugu granicu uzduž zapadnobalkanske rute. Odluku smo donijeli s partnerima u regiji na zapadnobalkanskoj konferenciji u Beču, a Hrvatska je pritom igrala ključnu ulogu. Unatoč zatvaranju rute, Austrija će ove godine primiti 37.500 migranta, što pokazuje da i dalje dajemo znatan doprinos u migrantskoj krizi.
Kako ocjenjujete sporazum EU i Turske i njegovu primjenu?
Podržavamo ga, međutim, smatram da Europa ne smije postati ovisna o drugima kad je riječ o sigurnosti i obrani vanjskih granica.
Je li ovako sav teret prebačen na Grčku, koja je preplavljena migrantima koji ne žele tamo ostati? Jeste li ostavili Grčku na cjedilu?
Grčku nismo prepustili samoj sebi. Naprotiv, EU je nedavno odlučio dodijeliti Grčkoj znatnu financijsku pomoć kako bi se bolje nosila s humanitarnom krizom. Ali ne samo to, određen broj država, a Austrija je jedna od njih, odlučile su pomoći Grčkoj. Dajemo pet milijuna eura u humanitarnoj pomoći uzduž egejske migrantske rute Grčkoj i Libanonu.
Jeste li, zaustavljajući migrantski tok, morali odraditi prljavi posao za Njemačku?
Njemačka cijelo vrijeme odbija reći da ograničava useljavanje. Ovako je Njemačka, a posebno kancelarka Angela Merkel, dobila predah usred javnog i političkog pritiska zbog dolaska imigranata.
Migrantska kriza nije kriza koja se tiče samo Austrije ili Njemačke. Riječ je o europskoj krizi koja traži zajednička europska rješenja, posebice slanje više pomoći zemljama iz kojih imigranti dolaze i bolju zaštitu vanjskih granica EU.
Optuživali su vas da stvarate pakt protiv njemačke kancelarke djelujući sa Slovenijom, Mađarskom, Hrvatskom, Srbijom i Makedonijom. Kancelarka Merkel je jednom rekla: “Kada netko ograničava useljavanje, netko drugi pati. To nije moja Europa.” Kako komentirate te kritike?
I prije i sada snažno podržavamo zajedničko europsko rješenje. Međutim, našli smo se u izvanrednoj situaciji i bilo bi neodgovorno prema našem narodu, pa čak i kažnjivo, da nismo ništa poduzeli.
Puno se govori o nedostatku solidarnosti među državama EU. Je li na pomolu dezintegracija europskog projekta koji se nominalno temelji na solidarnosti te politika u kojoj se svaka država brine samo za sebe?
Austrija će i dalje davati svoj doprinos koji do sada uvelike premašuje doprinose koje je dalo 26 europskih država (s iznimkom Švedske, koja je primila više imigranata po stanovniku od Austrije, op. a.). Međutim, naši kapaciteti nisu neograničeni. Zaštita vanjskih granica i pomoć regijama iz kojih dolaze migranti mora biti naš prioritet.
Kada govorimo o ekonomskim migrantima kojima je zapriječen dolazak u EU – je li zločin tražiti bolji život?
Naravno da nije. Osobno razumijem da ljudi žele živjeti u državama poput Švedske, Austrije ili Njemačke. No pravo na azil imaju osobe koje traže zaštitu od progona, a ne ekonomski migranti. Moraju se poštovati zakonski procedure i propisi. Važno je da i ljudima u regijama iz kojih dolaze damo perspektivu u obliku veće humanitarne i razvojne pomoći.
Kako procjenjujete spremnost i iskrene namjere srbijanske vlade da potpuno ispuni sva pregovaračka mjerila, posebice iz 23. poglavlja (Pravosuđe i temeljna prava)? Vojislav Šešelj je na kraju slušao presudu Haaškog suda iz Beograda iako je prije toga Sud dugo vremena tražio da ga vrate u Haag. Kako procjenjujete srbijansku suradnju s Haaškim sudom i ima li Austrija primjedbe na otvaranje 23. poglavlja? Hrvatska još nije dala zeleno svjetlo za njegovo otvaranje.
Zaista moramo nadvladati negativne duhove prošlosti i poticanja mržnje, što Šešelj bez sumnje simbolizira, i fokusirati se na zajedničku budućnost utemeljenu na suradnji i dobrosusjedskim odnosima. Austrija pridaje golemo značenje davanju vjerodostojne EU perspektive zemljama zapadnog Balkana. Hrvatski uspješan put u EU može služiti kao pozitivan primjer i nama je Hrvatska, a posebno ministar vanjskih poslova Miro Kovač, važan partner kad je riječ o odnosima s državama te regije. Srbija je od ključnog značenja za stabilnost regije. Trebamo stvoriti pozitivnu dinamiku koja će nagraditi nesumnjive srbijanske napore u prošloj godini i čvrsto je usidriti na europskom putu. To je u interesu Hrvatske, Austrije i cijelog EU. Naše je duboko uvjerenje da je najbolji put za napredak u teškim pitanjima taj da se otvore pregovaračka poglavlja jer se time također pojačava pritisak na državu koja pregovara.
Srbijanski zakon o regionalnoj jurisdikciji za razne zločine na području bivše Jugoslavije. Biste li pristali da, primjerice, Mađarska ima pravo suditi austrijskim državama pozivajući se na zajednički život u Austro-Ugarskoj?
Nakon rata u bivšoj Jugoslaviji postojale su posebne okolnosti zbog kojih je 2003. usvajanje takvog zakona, koji su, uzgred budi rečeno, napisali međunarodni stručnjaci, bilo preporučljivo. Koliko ja znam, Srbija je spremna diskutirati o tom problemu na odgovarajućim regionalnim forumima. Hrvatska također to pitanje može postaviti tijekom pregovora o 23. poglavlju.
Žale li vam se austrijski investitori na poslovnu klimu u Hrvatskoj?
Hrvatska je važna zemlja za austrijske kompanije. Više od 750 kompanija, koje zapošljavaju više od 35 tisuća ljudi, nazočne su u Hrvatskoj kao investitori u više poslovnih sektora, od proizvodnje, prodaje do usluga, što jasno podcrtava važnost Hrvatske za Austriju. Važno je shvatiti kritike i reakcije stranih investitora kao poticaj i ohrabrenje da se provedu reforme koje će poboljšati investicijsku klimu u korist hrvatskih i stranih ulagača. Jako mi je drago što će se nova hrvatska vlada fokusirati na gospodarska pitanja te da je predana poboljšanju investicijske klime, što je u Beču istaknuo i ministar Kovač.
Jednom ste kazali da je više od polovice vaših školskih kolega bilo iz useljeničkih obitelji. Je li netko od njih bio iz Hrvatske?
Da, u srednjoj školi imao sam prijatelja iz Hrvatske. On mi je pokazao i uveo me u život hrvatske zajednice u Beču.
>> 'Pomogli smo sebi i drugima. Ne znaju svi izraziti zahvalnost, ali ćemo im oprostiti'