Osim ruskih tajkuna, na Cipru rado posluju i državljani Srbije. U ovom trenutku, dok su banke zatvorene, a tako će ostati do utorka, tamo je ostalo blokirano između 5 i 8 milijardi eura depozita državljana Srbije, procjenjuje beogradski Blic, no službenih podataka nitko nema jer, među ostalim, zakon o deviznom poslovanju zabranjuje srbijanskim državljanima otvaranje bankovnih računa u inozemstvu.
Kako su nestali milijuni
Ima li na Cipru i hrvatskog novca, teško je procijeniti u ovom trenutku iako je Cipar utočište omiljenije među Rusima i Srbima nego među “biznismenima” sa Zapada. Ipak, na Cipru je pouzdano nekad bilo i hrvatskog novca, tamo je u banci u Nikoziji ostalo 185 milijuna dolara koje je položila Narodna banka Jugoslavije, bile su to devizne rezerve bivše države.
Taj je iznos unesen u ugovor o sukcesiji, ukupno je po svijetu u 8 banaka bilo 645 milijuna dolara, ali, nakon što je ugovor 2001. godine potpisan, a prije ratifikacije, ispostavilo se da više nema toliko, nego samo 56 milijuna dolara, a na Cipru – nula dolara. Kako je ispario novac, od kojeg bi 23 posto pripalo Hrvatskoj, ne zna se ni danas, a nakon što je Račanova vlada takav ugovor o sukcesiji odbila ratificirati, učinio je to Sanader čim je došao na vlast. Dogodilo se to, naravno, pod pritiscima iz međunarodne zajednice, no možda je kriza na Cipru, zbog koje je u pitanju i opstanak uvjeta za tamošnji porezni raj, prilika da se istraži sudbina i tog novca, a možda bi se europska istražna tijela mogla pozabaviti i zakonitošću podrijetla ciparskih milijardi umjesto poreza na sve depozite. Ako porez ostane 9,9 posto na iznose veće od 100 tisuća eura, kako se predlagalo, Rusi bi mogli platiti oko 2 milijarde eura, a Srbi od 500 do 800 milijuna eura, pod uvjetom da su procjene o depozitima srbijanskih državljana točne.
Čeka se istraga
Pomoć državljanima Srbije koji bi mogli biti na udaru poreza na Cipru nudi i Veroljub Dugalić, tajnik Udruženja banaka Srbije. – Srbija treba pomoći tim građanima, prilika je da se država pokaže humanom, da pomogne građanima, neka samo kažu odakle im novac i zašto ga drže u bankama na Cipru, jer to je protuzakonito – šali se Dugalić. Iako su novinari u Srbiji istraživali putove novca koji se iz državnog proračuna odlijevao u inozemstvo, procjenjivalo se čak da tako odlazi 500 tisuća eura dnevno, zasad nema informacija o tome da srbijanska policija i tužitelji idu tragom tog novca. Iz srbijanskog ureda za sprečavanje novca, na upit Blica, ističu kako provjere tokova novca može provoditi samo država na čijem se teritoriju nalaze računi, a porezna uprava može tražiti s Cipra samo podatke ako je riječ o nekom konkretnom poreznom postupku.
>> Ciprani pohrlili na bankomate dok vlada traži novi plan za spas
>> Ciparski parlament odbio pomoć EU i MMF-a: Nećete nas ucjenjivati!
A koliko je blokirano Hrvatima?