Srednjoškolci kao brucoši: Upisi u škole preko interneta

Sadašnji osmaši u srednju školu sljedećeg ljeta upisivat će se elektroničkim putem, a kao model poslužio je način upisa maturanata na fakultete. Svaki učenik moći će izabrati deset škola, odnosno usmjerenja u koja bi se želio upisati.

Dva roka – ljetni i jesenski

– Osmaši će se prijavljivati svojim korisničkim imenom i lozinkom, a za prve prijave ostavit će broj mobitela na koji će dobiti pin. Moći će pretraživati školske programe koje žele upisati, složiti svoje prioritete, a moći će ih mijenjati do određenog datuma koje će odrediti Ministarstvo obrazovanja – objašnjava Zvonimir Stanić, ravnatelj Carneta, koji će s Fakultetom elektrotehnike i računarstva organizirati elektronički upis.

Na pitanje koji će biti kriteriji za upis osmaša u srednje škole i kojeg će se datuma upis provesti, iz resornog ministarstva dobili smo kratak odgovor: “Kriteriji su u izradi. Javnost će biti na vrijeme obaviještena”.

No, neslužbeno doznajemo da će se upis organizirati u dva roka, ljetnom i jesenskom, da se razmišlja o bodovanju ocjena i uspjeha od petog do osmog razreda (umjesto samo sedmog i osmog), ali i da je glavni spor među autorima novih kriterija nastao kad je bila riječ o tome treba li bodovati rezultate koje učenici postignu na sportskim natjecanjima i Lidranu, te treba li davati dodatne bodove za glazbenu školu.

Navodno se stručnjaci Agencije za odgoj i obrazovanje zalažu da se djeci te aktivnosti i dalje boduju, a ministar Željko Jovanović i njegovi suradnici tome se protive.

Svi su suglasni da se ocjena iz vladanja ne bi smjela vrednovati za upis u srednje škole, a upitno je i to treba li djeci koja žive sa samohranim roditeljem ili imaju neku bolest, primjerice alergiju, davati dodatne bodove.

Ravnatelji srednjih škola na spomen elektroničkog upisa učenika kažu: “Hvala Bogu, nema više gužvi, gomile papira, raznih pitanja, razgovora, plača po hodnicima... Ipak, koliko god misle da bi to moglo olakšati njihov rad, strah ih je da na kraju ipak ne padne sve na njih.

– Bojim se da će taj posao opet na kraju pasti na naša leđa, isto kao i državna matura. Mi besplatno obavimo prijamne ispite za fakultete. Nadam se da se nešto slično neće dogoditi i s elektroničkim upisom u srednje škole – komentira ravnateljica Sedme gimnazije i bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić. Ističe ipak da se kriteriji ne bi smjeli mijenjati nekoliko mjeseci prije upisa, nego da bi nove kriterije trebalo donijeti za generaciju koja će za četiri godine upisivati srednju školu.

– Djeca u petom razredu moraju znati da će im se za srednju školu bodovati i ocjene tog razreda – objašnjava.

Organizirati pretprijave

Ravnatelj zagrebačke Druge gimnazije Drago Bagić smatra da će to biti dobar model ako se promijene i pronađu dobri kriteriji vrednovanja, odnosno selekcije učenika. U svakom slučaju, novi način smanjit će mogućnost upisa učenika u program za koji nemaju dovoljan broj bodova ili nisu prešli bodovni prag.

– Trebalo bi organizirati pretprijave kao i za fakultete tako da znamo na koje će škole biti najžešća navala. I možda bi za određen tip škola, primjerice matematičke ili jezične gimnazije, trebalo donijeti posebne kriterije – predlaže ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić.