Europski fond solidarnosti (EFS), stvoren nakonstvoren nakon poplava u srednjoj Europi 2002. s proračunom od oko milijardu eura godišnje, stoji na raspolaganju nakon poplava Hrvatskoj kao zemlji članici EU i Srbiji kao zemlji koja pregovara o članstvu s EU, ali nije i Bosni i Hercegovini koja nije ni aplicirala za članstvo pa nije ni kandidat.
No, Vesna Pusić danas je u Bruxellesu na sastanku s europskom povjerenicom za humanitarna pitanja Kristalinom Georgijevom razgovarala o tome kako sve tri zemlje mogu kao jedna regija zatražiti pomoć od EFS-a.
Da bi Hrvatska sama mogla dobiti pomoć od EFS-a, morala bi pretrpjeti štetu od poplava u visini 0,64 posto svoga BDP-a, ali ako podnese zahtjev za pomoć zajedno s BiH onda od toga koristi mogu imati sva pogođena područja. Za razliku od BiH i Srbije koje su to učinile još u četvrtak, Hrvatska nije zatražila pomoć kroz europski mehanizam civilne zaštite, kroz koji je Srbiji i Bosni pomoglo 16 zemalja EU. Uglavnom je to pomoć u obliku helikoptera, pumpi i ljudstva.
- Neposrednu situaciju Hrvatska može sama držati pod kontrolom. Ono za što nam treba pomoć je dan poslije. Dakle, u svojoj situaciji mi smo u stanju sami interventno reagirati, a interventnim reagiranjem pomažemo i BiH i Srbiji koje su zatražile našu pomoć - rekla je Vesna Pusić u Bruxellesu.
Svoju podršku objavio je član Europskog parlamenta Hannes Swoboda, koji boravi u Hrvatskoj, a koji je na svom profilu na Twitteru objavio da je u mislima s mnogim žrtvama poplava u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
>>Josipović u Cerni: Ljudima će trebati pomoć i nakon što se voda povuče
>>Papa Franjo vjernike pozvao na molitvu za žrtve poplava na Balkanu
Ministricu vanjskih, europskih i svjetskih poslova republike hrvatske zanima samo region i kako će jednog dana postati ministrica vanjskih, europskih i svjetskih poslova nove jugoslavije