Caritas Zagrebačke nadbiskupije danas je priopćenjem reagirao na medijske napise kako će najviše novca za skloništa za žene, vezano uz provedbu Istanbulske konvencije otići ustanovama vezanima uz Crkvu, konkretno Caritasu.
U priopćenju koje je objavila katolička agencija IKA navode kako su ugovor s tadašnjim Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi na temelju kojega pružaju uslugu privremenog smještaja djece i odraslih osoba žrtava obiteljskog nasilja potpisali još 2007. godine.
- Kroz proteklih 10 godina rada kroz Sigurnu kuću prošle su 404 žrtve obiteljskog nasilja. Nakon napuštanja Caritasove Sigurne kuće, većina korisnica nastavlja samostalan život (31,68 %) ili se vraća u primarnu obitelj – roditeljsku kuću (18,63 %), njih 22,36 pronađe neko treće rješenje, dok ih se 27,33 % vraća suprugu/partneru – navode, među ostalim, iz zagrebačkog Caritasa. Ističu kako korisnicama pomažu i nakon napuštanja Sigurne kuće, i to savjetodavno, novčano te kroz pomoć u opremanju i uređenju stana i stipendiranje djece.
Zanimljivo, IKA je priopćenje predstavila kao demanti informacije da je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, odnosno Caritasova Sigurna kuća za žrtve nasilja, među ustanovama koje će imati najviše koristi od netom ratificirane Istanbulske konvencije.
O raspodjeli novca za skloništa za žene žrtve obiteljskog nasilja pisao je i Večernji list, no zagrebački Caritas nigdje nije naveden kao najveći "dobitnik". Tek smo prenijeli podatke koje nam je dostavilo Ministarstvo obitelji, a u kojem specificira davanja koja je kao financiranje mjera za provedbu Istanbulske konvencije navela Vlada u odgovoru na zastupničko pitanje Ivana Vilibora Sinčića.
Iz tih podataka proizlazi da na najveću potporu u sustavu "glavarina" (3200 kuna po korisnici) mogu računati ustanove Katoličke crkve, prije svega Caritas. Kada se zbroje davanja za skloništa koja vode zagrebački, splitski, i šibenski Caritas te domovi "Sv. Ana" i "Utočište Sv. Nikole", dođe se do cifre od 2,2 milijuna kuna.
Preostalih 4,6 milijuna dijele skloništa civilnih udruga, i to redom: Udruga B.a.B.e, Udruga za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja "Iris", Centar za rehabilitaciju - Sklonište Osijek, Udruga Duga, Ženska grupa "Korak", Udruga UZOR, Centar za žene Adela, Sigurna kuća Istra, Udruga Brod, Autonomna ženska kuća Zagreb te Ženska pomoć sada SOS telefon za žene i djecu. Radi se, dakle o 11 različitih civilnih udruga čiji je udio između 198 i 561 tisuće kuna pa ne preostaje nego zaključak da je najveći pojedinačni korisnik Caritas Hrvatska. I to uopće nije sporno, s obzirom da Caritas vodi šest od ukupno 19 takvih skloništa u Hrvatskoj.
No, kada se priopćenje Caritasa Zagrebačke nadbiskupije pročita do kraja, dođe se i do zaključka što zapravo Caritasu u cijeloj priči smeta.
- Ugovor s resornim Ministarstvom potpisan je prije deset godina te se stoga nikako ne može govoriti da su to sredstva koja je Caritas dobio ili dobiva zahvaljujući nedavno ratificiranoj konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, takozvanoj Istanbulskoj konvenciji – poručili su.
No, ako je istina to što Caritas govori, onda je Vlada u odgovoru Sinčiću "zaobišla istinu".
"Provedba Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu: Konvencija) uključuje provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija), strateškog dokumenta Republike Hrvatske koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj na sam Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama – 22. rujna 2017. godine. Nacionalnom strategijom se propisuju mjere zaštite žrtava nasilja u obitelji, a ista se u potpunosti oslanja na Konvenciju, odnosno svaka mjera Nacionalne strategije utemeljena je na jednom ili više članaka Konvencije", napisala je Vlada. Dalje donosi pregled davanja na temelju Nacionalne strategije, koja kroz ovu i iduću godinu iznose po oko 70 milijuna kuna i koja će se utrošiti uglavnom kroz državne institucije, dok je za sufinanciranje skloništa predviđeno 6,8 milijuna.
Ukoliko je točno ovo što govori Caritas, a iz čega proizlazi da im ratifikacija Istanbulske nije donijela više novca, postavlja se pitanje namjerava li Vlada uopće u naredne dvije godine provoditi Istanbulsku u dijelu koji govori upravo o skloništima. Konkretno, njezin članak 23, koji glasi: Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale osnivanje dovoljnog broja odgovarajućih, lako dostupnih skloništa radi omogućavanja 12 sigurnog smještaja i proaktivne pomoći žrtvama, osobito ženama i njihovoj djeci.
Haha počele su svadje.Sad izlazi na vidjelo za što se forsiralo usvajanje IK .Pa da raznorazne udruge kak ti štite žene a u biti svrha im je izvlačenje novca i živjeti na grbači proračuna.