Srpanj je nadmašio svoj prosjek, ali tu nije kraj, barem ovoga ljeta

Prema definiciji Svjetske meteorološke organizacije (WMO), kada dnevni temperaturni maksimum u više od pet dana u nizu nadmašuje prosječni temperaturni maksimum nekog područja za 5°C, govorimo o toplinskom valu. Dakle, nedvojbeno je da je toplinski val zahvatio i našu zemlju. No, srpanj je poznat po vrućinama, pa ovo što se sada događa nije nimalo neubičajeno, objašnjava Đurđica Marković s portala Meteo-Info.

Podsjeća kako je na meteorološkoj postaji Grič u Zagrebu 5. srpnja 1950. izmjereno je 40,3°C, što je do današnjih dana jedini put da je na tom motrištu izmjerena temperatura viša od 40°C. Istog dana Đakovo i Knin imali su 40,5°C, Petrinja 40,9°C, a Karlovac čak 42,4°C. Punih 31 godinu tih karlovačkih 42,4°C bila je najviša izmjerena temperatura na ovim prostorima, a rekord je srušen 4. kolovoza 1981. godine, kada je u Pločama izmjereno 42,8°C.

Ono po čemu ćemo svakako pamtiti posljednjih desetak dana jest činjenica da je do sada srpanj nadmašio svoje srednje vrijednosti temperatura za 3-4°C te da tu nije kraj, barem što se ovoga ljeta tiče.

- Kako su srpanj i kolovoz najtopliji mjeseci na našim prostorima, a neke dugoročne prognoze predviđaju da će ovogodišnji kolovoz biti u granicama uobičajenog, za očekivati je da će vrućih razdoblja biti i u idućem mjesecu, odnosno da će ljeto ove godine biti nešto toplije od višegodišnjeg prosjeka, upozoravaju s portala Meteo-Info. Srpanj je već do sada značajno topliji od višegodišnjeg prosjeka, a po svemu sudeći statistika se neće značajnije promijeniti niti do kraja mjeseca.

Sve to nje treba nas čuditi jer meteorološki podaci potvrđuju da je od početka 20. stoljeća Zemljina globalna temperatura u kontinuiranom porastu. Promatrano zatopljenje povezano je s porastom koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, a nastavi li se sadašnji trend, očekuje se daljnji rast globalne temperature između 1,4 i 5,0°C do 2100. godine. Očekivana amplituda porasta temperatura za Hrvatsku nešto je manja od globalne.

- I u našoj je zemlji vidljiv je kontinuirani porast srednje godišnje temperature zraka, a posebice je izražen u posljednjih 25 godina. Što se tiče srpnja, i on je u prosjeku sve topliji, a iznimno vruć od ovogodišnjeg, čak i topliji, bio je 2003. i 2006., napominje Marković.

Ono što ljude dodatno zbunjuje kada slušaju vremenske prognoze jesu podaci o temperaturama i UV indeksu.

- Temperature o kojima slušamo su temperature u hladu, objašnjava Marković, a pod pojmom temperatura u hladu zapravo podrazumijevamo mjerenje temperature u standardnim meteorološkim uvjetima: termometar mora biti u drvenoj kući s rebrima, dva metra iznad travnate površine. Međutim, temperatura na gradskom asfaltu može biti i 5 do 7 stupnjeva viša nego službeno izmjerena, dok s druge strane, temperatura izmjerena u dubokoj šumi može biti i 3-5 stupnjeva niža, objašnjava Đurđica Marković i upozorava kako mnogi još uvijek ne shvaćaju dovoljno upozorenja o štetnosti i opasnosti sunca, ne čitaju pažljivo meteorološke prognoze, a i  liječnici nas svakodnevno bombardiraju alarmantnim podacima o porastu broja oboljelih od melanoma i ostalih oblika karcinoma kože.

- UV indeks, koji je ovih dana 8, znači da je opasnost od sunčeva UV zračenja vrlo visoka. Preporučuje se izbjegavanje boravka na suncu između 10 i 18 sati, a za boravka na otvorenom kožu zaštititi kremama visokog zaštitnog faktora, na glavi nositi šešir širokog oboda, a oči zaštititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Također se preporučuje odjeća dugih rukava, gušćeg tkanja, jer kroz rijetko tkanje jako UV zračenje može oštetiti kožu.

A koliko je opasno i jako sunce koje nas trenutačno grije, govori i podatak da je potrebno sam 10 minuta izlaganja da bismo zaradili opekline.