Srpske vlasnike spasili od sudskih troškova

Hrvatski građani srpske nacionalnosti čije su kuće srušene, a oni su zbog toga tužili državu, ipak neće morati plaćati sudske troškove! Naime, ljudi čije su kuće srušene eksplozijama izvan ratnih zbivanja tužili su državu jer su do 1996. imali velike izglede da dobiju odštetu. Tada je, pod ravnanjem Vladimira Šeksa, ukinut članak 180. Zakona o obveznim odnosima prema kojemu je država bila obvezna nadoknaditi štetu počinjenu terorizmom i sve do 2003. ti su sudski postupci bili prekinuti po sili zakona.

Usklađivanje zakona
Novi zakon – Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata – uskladio se sa zakonodavstvom u većini zemalja prema kojemu država plaća odštetu samo za život i zdravlje izgubljene u terorističkim napadima, ali ne i za imovinu. Tako su se oni koji su pokrenuli postupke prema jednom zakonu prema drugome – izgubili. Osim što su ostali bez kuća, tim je ljudima na kraju sud zaračunao i nemale iznose za sudske troškove! Nitko osim nekih odvjetnika, pa ni stranka Milorada Pupovca koja je u vladajućoj koaliciji, nije previše inzistirao na tome da se ta nepravda ispravi jer je i Vlada mogla odlučiti da se odriče tih pristojbi, pa je na kraju stvar danas spasio Ustavni sud.

No, u svemu drugome, kad je riječ o tisućama srušenih kuća, Ustavni sud dao je za pravo zakonodavcu. Suci Ustavnog suda zauzeli su stav da je brisanje spornog članka 1996. bilo opravdano, ponajviše zbog golemog financijskog tereta koji bi se stvorio plaćanjem odšteta za velik broj srušenih kuća, ali i zbog toga jer je sporna odredba bila preuzeta iz jugoslavenskog zakonodavstva, nije bila usklađena s hrvatskim Ustavom te terorizam nije bio dovoljno preciziran.

Obveza plaćanja
Prema dosad poznatim podacima, obveza plaćanja sudskih troškova bila je određena za 40-ak vlasnika koji su dobili obvezu da plate između 10 i 140 tisuća kuna sudske pristojbe. Neki su od njih to već platili, drugi su ipak pričekali odluku Ustavnog suda, a nekima je država već sjela ne samo na mirovine nego i na kuće! Sad će Vlada morati provesti to obvezujuće pravno stajalište Ustavnog suda, a oni koji su već platili dobit će novac natrag, s kamatama.

Prijedloge za ocjenu ustavnosti tog zakona uime nekoliko vlasnika srušenih kuća podnio je odvjetnik Maro Mihočević koji je još u svibnju to pitanje pokrenuo i na Europskom sudu za ljudska prava. Na tom sudu već je u nizu slučajeva Hrvatska morala platiti odštetu jer nije na vrijeme donijela novi zakon, pa su oni koji su pokrenuli sudske postupke dobivali odštete zbog uskraćenog prava na pristup sudu, a sad će se sud u Strasbourgu očitovati i o tome jesu li ljudska prava prekršena time što su se pravila igre mijenjala u vrijeme trajanja sudskih procesa. Zakon iz 2003. godine djelomično je retroaktivan, što je ocijenio i Ustavni sud, ali je to u dopuštenoj mjeri.