Godinama se ne samo u zdravstvenim kuloarima već i u javnosti povlači priča kako previše jednostavnih medicinskih slučajeva liječnici iz lokalnih, županijskih bolnica šalju u velike medicinske centre, a trebali bi ih sami rješavati. No podaci o broju obavljenih usluga po liječniku u općim bolnicama u Hrvatskoj upozoravaju na "rupe" samo u pojedinim bolnicama i u pojedinim djelatnostima.
Stimulacija rada
Tako je primjerice, u OB-u Vukovar u većem minusu samo oftalmologija, u OB-u Ogulin anesteziologija, a u većini bolnica, u većini medicinskih djelatnosti prosječan rad liječnika vrlo je blizu ili iznad nacionalnog prosjeka.
– Sada imamo konkretne podatke i vrijeme je da skinemo stigmu da se u malim bolnicama ne radi ništa ili malo. Jasno je i to da u prikupljanju i obradi svih podataka ima tehničkih pogrešaka jer se takvo što radilo prvi put. No mislim da se pogreška u podacima može svesti na desetak posto. Sustav ćemo svakako unaprijediti poslije skore kategorizacije bolnica. Moći ćemo, napokon, na temelju podataka tko je koliko operirao, obradio, liječio pacijenata i stimulirati rad – rekao je ministar zdravstva Darko Milinović. Na pitanje da prokomentira radni angažman u "svojoj" bolnici, kaže: – U Općoj bolnici Gospić liječnici obrade 95 posto kazuistike ugovorene s HZZO-om. Jasno da pacijent iz Gospića i županije na operaciju srca ili kralježnice mora u Zagreb ili u Rijeku. Ali zbog onih koji su prigovarali i kritizirali da je mala gospićka bolnica dobila magnet želim istaknuti da je u pet mjeseci obavljeno oko tri tisuće pretraga MR-om, oko 1500 pretraga CT-om te da je bilo pacijenata i iz Zagreba i iz Koprivnice.
Prof. Zdenko Stanec, šef Klinike za plastično-rekonstruktivnu kirurgiju u KB-u Dubrava smatra da podaci dosta dobro prikazuju rad u bolnicama.
– Pogreška može biti od 10 do 15 posto. No za početak je i to dobro jer se do sada mnogo toga svodilo na subjektivni dojam i napokon je učinjen prvi korak da se količina rada po liječniku objektivizira – smatra prof. Stanec.
Što se vidi?
Ako se stanovnici koji gravitiraju Općoj bolnici Karlovac žale na preduga čekanja za radiološke pretrage, vjerojatno nisu u pravu. U toj se bolnici obavi čak 94 posto više radioloških pretraga po liječniku u odnosu na nacionalni prosjek. No ovaj visoki postotak prekoračenja prosjeka može upućivati i na to da karlovačka bolnica ima premalo radiologa koji zbog toga moraju raditi više od najviše norme. Zna se da pacijenti najčešće prigovaraju na liste čekanja za radiološke pretrage, a podaci HZZO-a govore da liječnici u većini županijskih bolnica obave radioloških pretraga iznad nacionalnog prosjeka. Bez obzira na broj liječnika, sigurno je da se u županijskim bolnicama obavljaju jednostavnije radiološke pretrage koje i kraće traju. Složene radiološke pretrage na koje se pacijenti upućuju u velike kliničke medicinske centre često znače i obradu i intervenciju, a traju katkad satima.
Lupetaju \"pizdarije\".Statistika podnosi sve. Konačno to je točan zbroj netočnih podataka. Dakle, nikome nije važno kako je koji posao odrađen, koje težine je taj posao, kako se osjećao pacijent, kakva je suradnja s obitelji, kakvi su dugoročniji ishodi, kako izgleda koji šav, hoću reći nitko nema stvarne i prave kriterije odnosno standarde. Sve su to napuhani i ovisi iz kojeg kuta prikazani brojevi, a toga toliko toga ima između brojeva i stvarnosti.