"Knjiga o Hitleru", tajni dosje sastavljen za Staljina na temelju iskaza Hitlerova ađutanta Otta Günschea i sobara Heinza Lingea, u Moskvi 1948./49.

Staljin nije vjerovao u smrt Adolfa Hitlera

Foto: import
Staljin nije vjerovao u smrt Adolfa Hitlera
06.10.2005.
u 16:32
Pogledaj originalni članak

Ovih dana u Hrvatskoj iz tiska izlazi jedinstvena knjiga koju je prije gotovo šezdeset godina sovjetska tajna policija NKVD sastavila za jednog jedinog naručitelja Josifa Visarionoviča Staljina. Taj senzacionalni povijesni dokument nazvan "Knjiga o Hitleru" potanko opisuje posljednje godine života njemačkog diktatora, a nastao je na temelju iskaza njegova sobara i ađutanta. Ta dvojica časnika SS-a, Heinz Linge i Otto Günsche, pala su u ruke Crvenoj armiji 2. svibnja 1945. godine u Berlinu, dva dana nakon Hitlerova samoubojstva. Čim su Sovjeti shvatili da su ulovili Führerove najbliže suradnike, Linge i Günsche hitno su prebačeni u Moskvu, zatvoreni u zloglasnoj Butirki i prisiljeni da usmeno i pismeno otkriju sve što su znali o svom vođi. Ispostavit će se da su to najpouzdaniji svjedoci Hitlerove sudbine, ljudi kojima je njemački vođa povjerio da spale njegovo tijelo i tijelo Eve Braun!

Nakon beskonačnih ispitivanja i 18 mjeseci rada na izvješću, u prosincu 1949. NKVD je na 413 stranica sastavio dosje o Hitlerovu životu od 1933. do 1945. godine, s mnoštvom privatnih detalja. Točno ono što je tražio Staljin. Jedini primjerak dosjea sovjetskom je vođi dostavljen pod oznakom "strogo povjerljivo". U miru ga je pročitao i ponovno se uvjerio da se njegov veliki protivnik uistinu ubio. Staljin je, naime, vjerovao da je Hitler u ratnom metežu pobjegao te da je dobio azil kod zapadnih saveznika koji su željeli nastaviti rat protiv Sovjetskog Saveza. U svojoj paranoji, zapovjedio je tajnoj policiji da rekonstruira posljednje dane u bunkeru ispod kancelarije Trećeg Reicha i da sa sigurnošću potvrdi Hitlerovu smrt. Tajno ime zadatka bilo je "Operacija Mit".

Sve do početka 2004. original te Hitlerove biografije bio je zaključan u ruskom arhivu, a danas je navodno u arhivu predsjednika Putina. Kopija, koju je naručio Staljinov nasljednik Hruščov, nalazila se u partijskom arhivu pod oznakom 462A sve dok je lani nisu otkrila dva njemačka povjesničara, Henrik Eberle i Matthias Uhl, i prije šest mjeseci prvi put priredila za javnost.

"Knjiga o Hitleru", koja na hrvatskom jeziku izlazi u nakladi riječkog IPD-a, jedan je od najdojmljivijih izvora informacija o povijesti Trećeg Reicha te o vođi nacionalsocijalističkog režima. Heinz Linge i Otto Günsche (oslobođeni tek 1955. i 1956. godine) Hitlera su doživjeli iz neposredne blizine, dobro su poznavali njegov dnevni raspored, prehrambene navike, njegova raspoloženja, a ispravno su procijenili i njegovo mentalno i fizičko propadanje. Upoznali su ga i kao šefa vlade i kao vrhovnog zapovjednika njemačke vojske, a u posljednjim mjesecima i tjednima u podzemnom su bunkeru promatrali kako Treći Reich vodi u katastrofu. Knjiga donosi i detaljne opise diktatorovih reakcija na određene ratne događaje. Primjerice, opširno su opisane bitke kod Staljingrada, Kurska i na Odri. Kako nijedan zapisnik sa spomenutih strateških sastanaka nije sačuvan, Günscheove su izjave jedinstven povijesni izvor.

No sovjetski priređivači knjige namjerno su iskrivili i izostavili neke dijelove koji se ne bi dopali Staljinu. Tako se uopće ne spominje dogovor Hitlera i Staljina o nenapadanju, nisu rekonstruirane Hitlerove upute za ubijanje Židova niti je opisan njegov antisemitski svjetonazor premda su im Linge i Günsche o tome mogli pružiti vrijedne informacije. Hitler se samo na jednom mjestu u knjizi dovodi u vezu s gradnjom plinskih komora spominje se kako ga je "osobno" zanimao razvoj plinskih komora. Čak je procjenjivao modele i crteže koje mu je donosio Göbbels te naredio da se konstruktorima "pruži bezuvjetna potpora".

Unatoč tome, ovo je nepristran prikaz Hitlera i njegove politike, jedinstven zbog okolnosti njegova sastavljanja i zbog toga što je nastao nedugo nakon događaja koje opisuje.

Pogledajte na vecernji.hr