– Nakon diplome vraćam se doma u Našice i radim kao trgovac i kasnije kao konobar te nakon uzaludnog slanja mailova za pripravnički ili bolji posao – bez pretjerivanja poslao sam više od 1000 mailova i zamolbi, nisam imao ni političke, a ni rodbinske veze za bolji posao, pa sam odlučio, ako moram raditi takve uslužne poslove, onda ću ih radije raditi negdje za normalan novac i normalan život – riječi su Slavonca Nevena (29), magistra ekonomije koji se odselio u Irsku.
Ta izjava zorno pokazuje zašto su mladi i obrazovani Slavonci spremni u Irskoj raditi kao sobari, konobari, prodavači... U istraživanju “Suvremeno iseljavanje iz Hrvatske u Irsku s posebnim osvrtom na mlade iz Slavonije” za znanstveni časopis “Migracijske i etničke teme” Marijeti Rajković Iveti sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta te Tei Horvatin iz Našica Slavonci su ispričali da su uz prevladavajući ekonomski motiv iseljavanja otišli i zbog nezadovoljstva potaknutog nepotizmom i korumpiranosti od lokalne do nacionalne razine, mogućnosti brzog nalaženja posla u Irskoj, pozitivnih iskustva prijašnjih migranata, znanja engleskog jezika... Istraživanje je provedeno od ljeta 2015. do jeseni 2017., a svjedočanstva iseljenih pokazuju da će se iseljavanje teško zaustaviti bez korjenitih promjena u Hrvatskoj.
Mamama je najteže
– Našim mamama je najgore. Nisu očekivale da ćemo morati otići jer ipak su oni nekako uz srednje škole nas uspjeli podići i osigurati nam fakultetsko obrazovanje. Stalno su nam govorili: “Samo vi diplomirajte, lako ćete onda!” – kazala je Laura (30), povjesničarka, koja radi kao sobarica u Irskoj u koju se odselila s dečkom Slavoncem, sada suprugom.
Ona jedina nije iz Slavonije, nego iz Koprivnice. Mladi, uglavnom visokoobrazovani Slavonci u Irskoj rade nekvalificirane i nisko vrednovane poslove, navode autorice istraživanja. Većinu je u Irsku otjeralo životarenje u Hrvatskoj. Laurin suprug Dario (30) , također povjesničar iz Županje, tako je kazao:
– Ja vjerujem da bismo se mi mogli zaposliti na svom području, ići na zamjene, imati po pola satnice i tako preživljavati, ali koliko bi to trajalo. Osnovna škola u koju sam ja išao i u kojoj sam kratko radio imala je 1998. A, B, C razred. 2016. upisali su samo jedno odjeljenje, i to možda 15 učenika. Ja kad sad dođem u kafić od nas 10 koji bismo se znali sresti, samo jedan stalno živi u Županji, svi drugi su nekamo otišli!
Konzervativna sredina
– U zadnje vrijeme u odgovorima mladih postaje dominantno to da su radije spremni prihvatiti izazov života izvan Hrvatske i raditi poslove ispod svoje stručne spreme nego ostati jer misle da je vani uređenije društvo i da će se dizati na socijalnoj ljestvici, a nažalost u Hrvatskoj u to ne vjeruju – kaže demograf Stjepan Šterc.
Rajković Iveta i Horvatin s devetero iseljenih posljednjih pet godina razgovarale su za njihova posjeta Hrvatskoj te virtualno. Svi iseljeni kojima su izmijenjena imena, osim jednoga, visokog su ili višeg obrazovanja i svi su prije radili u rodnom gradu, mjestima studiranja ili sezonski na Jadranu. Među njima su i poneki otišli zbog konzervativne sredine ili želje za upoznavanjem drugih kultura. Procjenjuje se da je u Irskoj danas oko 20 tisuća Hrvata, a 2011. prema irskom popisu stanovništva bilo je tek 980 građana rođenih u Hrvatskoj.
to što su oni završili nije bilo perspektivno ni prije 20 godina. studirati ekonomiju u zemlju propale ekonomije...? povjesničarka? dal znate kolka je potreba za povjesničarima , i to u zemlji u kojoj se povijest svako malo piše iznova? informatologinja... jel znala gdje će se zaposliti kad je upisivala studij? što nije studirala fiziku, matematiku, neki tehničku granu? svi bi društvene smjerove, kulturnjaci. a tko će financirati njihove plaće, kakav je uopće doprinos tzv. kulture? što je kultura kod nas? zaposliti se na nekom faksu, županiji, pa jednom tjedno napraviti dopis ili mišljenje? to za cijelu državu može raditi 5 osoba. plus zrinka paladino, ona je svugdje mjerodavna... :) šti ste izabrali, to sad kusajte. mogli ste izučiti zanat keramičara, zidara, pa bi imali daleko više posla, naravno, pod uvjetom da želite raditi. ja ne znam ni jednu osobu u svom kraju, koja želi raditi ,a da je nezaposlena.