Velika Britanija izvijestila je da je poslala Ukrajini više od 1000 metalnih detektora i sto kompleta za razminiranje kao dio vojne potpore toj zemlji sukobljenom s Rusijom. Ujedno, vlasti glavnog ukrajinskog grada Kijeva pozvali su u petak rano ujutro stanovnike u skloništa, dan nakon jednog od najvećih ruskih zračnih napada od početka rata u veljači, a po riječima guvernera kijevske regije u tijeku je bio napad dronovima.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događanja:
23:50 - Kyiv Independent izvijestio je kako je ukrajinska vojska u planiranom napadu uspjela osloboditi selo u Lugansku koji je trenutno pod okupacijom Rusije.
Kako su napisali, združene snage sastavljene od specijalne jedinice Kraken i 92. osvojene brigade povele su ''napad vatrenim oružjem na okupirano selo'' tijekom kojeg su brojne ruske trupe ostale zarobljene.
22:39 - UN-ova Agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je kako je nuklearna elektrana Zaporižje izgubila vezu s rezervnim dalekovodom zbog napada koji su se dogodili u okolici.
Kako su izvijestili, jučer navečer posljednji funkcionalni dalekovod u Zaporižju bio je isključen zbog granatiranja.
21:54 - Ukrajinske snage u Donbasu drže svoje položaje protiv ruskih postrojbi, a na nekim područjima i polako napreduju, rekao je u petak kasno u video poruci ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i najavio da će ukrajinska protuzračna obrana postati najjača u Europi.
"Sveukupno, držimo svoje pozicije", rekao je Zelenskij u noćnom videoobraćanju.
"Postoje i neka područja fronte na kojima polako napredujemo", dodao je.
Zelenskij je rekao i da je Ukrajina, izložena ruskim zračnim napadima, ojačala svoje protuzračne sposobnosti te da će one biti još snažnije u novoj godini, prenosi Reuters.
Ukrajinski čelnik vjeruje da će ukrajinska protuzračna obrana postati najjača u cijeloj Europi, piše agencija dpa.
"To će biti jamstvo sigurnosti ne samo za našu zemlju, već i za cijeli kontinent“, poručio je.
21:02 - Zamjenik šefa Ureda predsjednika Kirilo Timošenko tvrdi kako su danas tijekom dana dvije osobe ubijene u selu Katerinivka, dok su još dvije osobe ozlijeđene.
Timošenko je rekao da su hitne službe trenutno na licu mjesta. U međuvremenu je objavljeno da je još jedna osoba ubijena u ruskim napadima na regiju Černihiv u sjevernoj Ukrajini. Osim toga, područje je nakon eksplozije ostalo bez struje.
20:03 - Sirene za uzbunu u Kijevu oglasile su se od početka ruske invazije 638 puta i trajale 694 sati, objavio je načelnik gradske vojne uprave Kijeva Serhij Popko.
„To je praktički 29 dana, gotovo cijeli mjesec, koje su građani proveli u skloništima i bunkerima“, rekao je Popko.
Kijev je pogođen u 52 zračna napada koji su odnijeli 120 života, uključujući petero djece, a ozlijeđeno je 495 ljudi, dodao je.
U napadima je oštećeno više od 600 zgrada, a teško je nastradala i ključna infrastruktura grada.
„2022. je najgora godina u novijoj povijesti Kijeva“, zaključio je Popko dodavši da je Kijev odbio napredovanje ruskih kopnenih snaga pa se Moskva odlučila za „genocid iz zraka“.
18:42 - Ruski dužnosnici ustvrdili su da je 3000 civila ubijeno u napadu na ukrajinski grad Mariupolj i za njihovu smrt krive ukrajinske branitelje i navodi da je protiv njih otvorilo istragu o ratnim zločinima.
Napadi na Mariupolj u pokrajini Doneck počeli su u veljači i potrajali sve do svibnja kada je Rusija zarobila posljednje branitelje toga grada.
Moskva krivi Kijev za smrti i razaranja iako međunarodne skupine optužuju rusku vojsku za brojne ratne zločine počinjene tijekom okupacije Mariupolja.
Ruski istražni odbor (SKR) procijenio je obim materijalne štete pričinjene tijekom dugotrajne opsade na 176 milijarda rubalja (2,24 milijarde eura).
Kijev kaže da su deseci tisuća civila poginuli u topničkoj vatri i humanitarnoj krizi koja je posljedica ruske opsade.
Europska unija i Ujedinjeni narodi optužili su Moskvu za ratne zločine počinjene u osvajanju Mariupolja, no Moskva okrivljuje branitelje Mariupolja.
Aleksander Bastirkin, voditelj SKR-a i blizak suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina tvrdi da su ukrajinski vojnici ubili 3000 civila.
"Tijela 51 civila pronađena su na položajima koje su ukrajinski vojnici napustili u travnju 2022., a nakon cjelovitog oslobađanja i inspekcije grada njihov broj premašio je 3000", navodi SKR kako ga citira portal Ukrainska pravda.
Golema razaranja civilne infrastrukture posljedica su isključivo odluke Kijeva da se koristi stanovima i bolnicama u vojne svrhe, tvrdi nadalje SKR.
Branitelji Mariupolja dugo su pružali otpor sklonjeni u bunkerima nekadašnje čeličane Azovstalj sve dok grad nije pao, a zarobljeni su od 16 do 20. svibnja.
Ruska strana tvrdi da je 2439 boraca izašlo iz Azovstalja, a ukrajinska strana govori o 2449 boraca. Neki od njih naknadno su razmijenjeni u razmjeni ratnih zarobljenika.
17:35 - Rusija je priopćila da je u četvrtak ujutro izvela "masivni udar" na opskrbu električnom energijom i kritičnu infrastrukturu Ukrajine, izvještava novinska agencija Interfax.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je upotrijebilo visokoprecizno oružje za onemogućavanje opskrbe energijom u nekoliko regija Ukrajine.
Navodi se da su napadi prekinuli proizvodnju i popravak vojne opreme i kretanje pričuvnih snaga. Ukrajina je jučer tvrdila da je oborila 54 od 69 projektila koje je Rusija lansirala rano ujutro - ali najmanje četiri osobe su poginule.
16:24 - Ruski nogometni savez (RFS) ipak nije ispunio svoje prijetnje izlaskom iz UEFA-e te je u petak objavio da želi oformiti radnu skupinu s UEFA-om za organizaciju povratka u međunarodna natjecanja, deset mjeseci nakon početka invazije u Ukrajini.
"Izvršni odbor Ruskog nogometnog saveza donio je odluku da predloži UEFA-i formiranje radne skupine", rekao je predsjednik RFS-a Aleksandar Dijukov na tiskovnoj konferenciji u petak u Moskvi, prenosi AFP.
Prema njegovim riječima, ova skupina mora pronaći rješenja "kako bi se što prije riješilo pitanje povratka ruskih klubova i reprezentacija na službena međunarodna natjecanja".
"Proučavamo mogućnost povratka u UEFA-ina natjecanja", nastavio je, dodavši da će tri predstavnika iz UEFA-e, FIFA-e i MOO-a biti pozvani da sudjeluju u ovoj radnoj skupini.
"Za nas je važno sudjelovati u kvalifikacijskim utakmicama za Svjetsko prvenstvo 2026.", istaknuo je također Dijukov.
Ova objava dolazi nakon što je RFS posljednjih tjedana pojačao signale o mogućem odlasku iz UEFA-e radi pridruživanja Azijskoj nogometnoj konfederaciji (AFC), što bi imalo značajne financijske posljedice za ruske klubove. Dijukov u petak još nije u potpunosti isključio tu mogućnost, ako pregovori s UEFA-om propadnu.
"Možemo se preusmjeriti na Aziju, ali potrebna nam je odluka FIFA-e za sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu 2026., brže ćemo pronaći dogovor preko ove radne skupine", objasnio je.
15:11 - Tajnik bjeloruskog Vijeća sigurnosti u petak je rekao da je "malo vjerojatno" da je ukrajinski projektil srušen u četvrtak slučajno ušao u bjeloruski zračni prostor, izvijestila je ruska državna agencija RIA.
Taj je dužnosnik također izjavio u intervjuu ruskom listu Sputnik Bjelorusija da je vjerojatno postojala neka "namjera" iza njegova lansiranja.
Bjeloruska državna novinska agencija BeITA izvijestila je da je ukrajinski protuzračni projektil S-300 pao u četvrtak na teritorij Bjelorusije tijekom jednog od najvećih ruskih raketnih napada na Ukrajinu od početka rata.
Bjelorusko ministarstvo obrane objavilo je da je ukrajinski projektil oborila bjeloruska protuzračna obrana.
BelTA je izvijestila da je projektil koji je pao u Bjelorusiji došao s ukrajinskog teritorija. Objavila je fotografiju na kojoj su, kako tvrdi, prikazani dijelovi projektila S-300 na praznom poljoprivrednom zemljištu.
14:23 - Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je svoju sućut narodu Brazila povodom smrti nogometne legende Pelea, "izvanrednog čovjeka i slavnog sina brazilskog naroda", navodi se u priopćenju Kremlja.
"Zahvaljujući njegovom talentu, njegovim jedinstvenim vještinama, njegovom fascinantnom lijepa igra, nogomet je postao omiljena igra milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući i Rusiju", rekao je Putin u brzojavu sućuti brazilskom predsjedniku na odlasku Jairu Bolsonaru.
"Imao sam zadovoljstvo osobno komunicirati s ovim izvanrednim čovjekom i uvijek ću ga se sjećati", dodao je Putin. Pele je preminuo jučer u Sao Paolu u 82. godini.
13:39 - Ruski predsjednik Vladimir Putin neće čestitati Novu godinu američkom predsjedniku Joeu Bidenu, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, objavio je u petak Kremlj.
"Te kolege ništa nam ne čestitaju. Zapravo, nemamo nikakvih kontakata s njima. I uzevši u obzir neprijateljske poteze koje stalno poduzimaju, predsjednik im neće čestitati", rekao je novinarima Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika.
Putin je s druge strane poslao čestitke za Novu godinu na adrese više svjetskih čelnika bliskih Kremlju.
Po popisu koji je u petak objavio njegov ured, to su kineski predsjednik Xi Jinping, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, sirijski predsjednik Bašar al-Asad, venezuelski predsjednik Nicolas Maduro i indijski premijer Narendra Modi.
Čestitao je i Silviju Berlusconiju i bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schroederu.
12:03 - Rusija je podigla gornju granicu udjela kineskih juana i zlata u državnom stabilizacijskom fondu (NWF), izvijestilo je ministarstvo financija, naglašavajući ubrzano okretanje valutama "prijateljskih zemalja".
Udio imovine u juanima sada može iznositi maksimalno 60 posto, u usporedbi s dosadašnjih 30 posto, a zlato najviše 40 posto. Do sada je udio zlata bio ograničen na 20 posto.
Bilanca u japanskim jenima i britanskim funtama svedena je na nulu.
Na prvi dan prosinca vrijednost imovine stabilizacijskog fonda iznosila je 186,5 milijardi dolara.
„Rusko ministarstvo financija dosljedno nastavlja smanjivati udjele valuta 'neprijateljskih' država u strukturi imovine NWF-a”, stoji u priopćenju.
Rusija smatra „neprijateljskom” svaku zemlju koja joj je zbog invazije na Ukrajinu uvela sankcije.
"Od valuta 'prijateljskih' zemalja, juan u najvećoj mjeri ima obilježja rezervne valute i dovoljnu likvidnost na našem domaćem tržištu deviza", rekao je ministar financija Anton Siluanov.
11:43 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je rekao da očekuje da će kineski predsjednik Xi Jinping u proljeće 2023. doći u državni posjet njegovoj zemlji, što bi bio izraz solidarnosti službenog Pekinga u trenutku kada se vojna intervencija u Ukrajini ne odvija kako je bilo predviđeno.
U razgovoru dvojice čelnika na video konferenciji koja je prenošena na državnoj televiziji, Putin je rekao: "Očekujemo vas predsjedniče, dragi prijatelju, očekujemo vas na proljeće u državnom posjetu Moskvi". Taj će posjet, rekao je Putin, svijetu pokazati "bliskost rusko-kineskih odnosa".
U osmominutnom razgovoru Putin je rekao da odnosi dviju zemalja postaju sve važniji kao stabilizirajući čimbenik te da mu je cilj osnažiti vojnu suradnju između Rusije i Kine.
Xi je rekao da je Kina spremna pojačati stratešku suradnju s Rusijom u trenutku kada je svijet u "teškoj" situaciji.
Odnosi između dvije zemlje koji, kako je rečeno, "ne poznaju granice", dobili su još veću važnost nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
Iako je Zapad uveo Rusiji sankcije bez presedana, Kina se suzdržala od osude ruske vojne intervencije te opetovano inzistira na postizanju mira.
Putin je rekao da želi ojačati vojnu suradnju s Kinom, pohvalivši otpor Moskve i Pekinga pred "pritiskom" Zapada.
“U kontekstu neviđenih pritisaka i provokacija sa Zapada, mi branimo naše principijelne pozicije”, rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, "koordinacija između Moskve i Pekinga na međunarodnoj sceni (...) služi stvaranju pravednog svjetskog poretka utemeljenog na međunarodnom pravu".
11:00 - Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO saveza, danas je zatražio od država članica da razmotre isporuku više oružja Ukrajini.
- Pozivam saveznike da učine više. U svim je našim sigurnosnim interesima osigurati da Ukrajina prevlada i da ruski predsjednik Vladimir Putin ne pobijedi - rekao je za njemačku novinsku agenciju DPA.
Stoltenberg je rekao da je možda još važnije da Ukrajina dobije dovoljno streljiva za sustave koji su već postavljeni, dodajući da je potreba "ogromna".
10:30 - Ukrajinska vojska je objavila da je tijekom noći odbila ruski napad iranskim dronovima u dijelovima zemlje, uključujući i Kijev.
"U noći s 29. na 30. prosinca, neprijatelj je napao Ukrajinu dronovima iranske proizvodnje", priopćilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. Prema istom izvoru, na zemlju je s jugoistoka i sjevera ispaljeno 16 dronova i sve je uništila ukrajinska protuzračna obrana.
Gradske vlasti Kijeva su objavile zračnu uzbunu u 2:12 sati po lokalnom vremenu koja je potrajala nešto više od dva sata. Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da je Kijev napadnut sa sedam dronova i da su svi srušeni. Žrtava nema, a oštećeni su prozori dviju zgrada u jugozapadnoj četvrti grada, dodao je Kličko.
Dan ranije Rusija je ispalila desetke projektila na Ukrajinu napavši Kijev, Lavov i Odesu na zapadu i druge gradove širom zemlje, što je jedan od najvećih zračnih napada do sada. U tom napadu su poginule tri osobe, a šest je ranjeno, među kojima jedno dijete.
Ukrajinska vojska je objavila da je srušila 54 od 69 ruskih krstarećih projektila i 11 iranskih dronova Šahed.
Jučerašnji napad prouzročio je nestanak struje u većini ukrajinskih oblasti, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
9:30 - Civil je ubijen u istočnom gradu Bakhmutu u četvrtak, a regionalni guverner Pavlo Kirilenko potvrdio je vijest u petak, dodajući da je "nemoguće" znati detalje o žrtvama u Mariupolju i Volnovasu.
Kirilenko je ustvrdio da je oko 1.282 ljudi ubijeno u regiji Donjecka od izbijanja rata u veljači.
7:20 - Velika Britanija izvijestila je u petak da je poslala Ukrajini više od 1000 metalnih detektora i sto kompleta za razminiranje kao dio vojne potpore toj zemlji sukobljenom s Rusijom.
"Rusko korištenje mina i ciljanje civilne infrastrukture potvrđuje šokantnu okrutnost Putinove invazije", rekao je u izjavi britanski ministar obrane Ben Wallace.
"Novi paket britanske vojne potpore po njegovim riječima pomoći će Ukrajini sigurno očistiti minirana područja i zgrade dok oslobađa svoj zakoniti teritorij.
Metalni detektori, njemačkog proizvođača Vallon mogu pomoći vojnicima da na cestama i stazama uklone opasnost od mina dok kompleti služe za deaktiviranje upaljača na neaktiviranim minama.
Wallace je izjavio u četvrtak da će Britanija dodijeliti Ukrajini 2,3 milijarde funti vojne pomoći u 2023. što je na razini ovogodišnjeg osiguranog iznosa.
7:00 - Vlasti glavnog ukrajinskog grada Kijeva pozvali su u petak rano ujutro stanovnike u skloništa, dan nakon jednog od najvećih ruskih zračnih napada od početka rata u veljači, a po riječima guvernera kijevske regije u tijeku je napad dronovima.
Upozorenje građanima objavile su nešto iza dva sata kijevske gradske vlasti putem svog kanala aplikacije Telegram dok su gradom odjekivale sirene.
Guverner kijevske regije Olekskiy Kuleba rekao je na Telegramu da je u tijeku napad dronovima.
Svjedok je rekao Reutersu da je 20 kilometara južno od Kijeva čuo nekoliko eksplozija i odjek protuzračne paljbe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak putem društvenih mreža da su zračne snage širom Ukrajine u tom danu odbile 54 ruska projektila i 11 dronova.
Priznao je da je u četvrtak navečer većina regija u Ukrajini pogođena nestancima struje nakon novog ruskog granatiranja kojemu je cilj ponovno bila energetska infrastruktura.
"Večeras je nestala struja u većem dijelu Ukrajine. Posebno je teško u regiji Kijeva i u samom glavnom gradu, u regiji Lavova, u Odesi, Hersonu i okolici, u Vinici i Zakarpatju", rekao je.
Rusija je u četvrtak ispalila desetke projektila na Ukrajinu napavši Kijev, Lavov i Odesu na zapadu i druge gradove širom zemlje, što je od početka rata jedan od najvećih zračnih napada.
Video - Putin uzvraća udarac: Zabranio izvoz ruske nafte zemljama koje su uvele ograničenje cijena
Volodimir Nesterov, generalni konstruktor nove rakete-nosača Angara, preminuo je u Rusiji. Također, tvorac raketa Kalibar umro je prije 4 dana. Puno "slučajnih" smrti u rusiji...