Roditelji tinejdžera koji pod svaku cijenu žele vidjeti curu ili dečka na drugom kraju grada traže pomoć stručnjaka kako ih sada zadržati doma, stariji i kronični bolesnici brinu se hoće li se zaraziti i umrijeti u samoći bez mogućnosti da se oproste s bližnjima, radnici strahuju zbog otkaza, a oni koji rade zbog zaraze na poslu, adolescenti i studenti brinu se zbog školovanja i odvojenosti od vršnjaka. Epidemija COVID -19 promijenila je živote građana koji traže psihološku pomoć preko telefonskih linija Hrvatske psihološke komore i društva, te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. U Zavodu im je na raspolaganju 16 stručnjaka. Među njima je i psihijatrica za djecu i adolesecente dr. Zrinka Ćavar, voditeljica odjela za mentalno zdravlje djece i mladih Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Zovu ih, kaže Ćavar, ljudi iz cijele zemlje kao i oni koji rade u inozemstvu te se brinu hoće li zbog samoizolacije vidjeti obitelji ili ih zaraziti. Od 18. ožujka primili su skoro 2500 poziva za psihološkom pomoći iz svih županija i od hrvatskih državljana iz inozemstva. Ljudi su u stresu, a kronični bolesnici trebaju posebnu podršku. Ali ne samo oni.
- Zvala me je majka djece u dobi od godinu i tri godine, ona i muž rade od kuće za računalom od 8 do 16 sati. Kaže mi 'poludit ću, žderem se što moram u isto vrijeme raditi i brinuti za djecu koja plaču i premala su da razumiju da mama i tata rade od kuće'. Žalili su mi se i radnici jedne zagrebačke tvrtke koja radi u tri smjene kao da se ništa ne događa, a u smjeni je po sto ljudi i ljudi se boje zaraze. A gazda ne želi da se smanji proizvodnja. Zovu i ljudi iz Dalmacije koji su ostali bez posla. Stariji se boje ako se zaraze umiranja u samoći i kod njih je jači strah da se neće moći oprostiti od najdražih više nego od smrti. Sad me je zvao čovjek i kaže mi 'ja sam gladan', a nepokretan je i djeca su mu daleko. Prestrašno. Spojila sam ga sa Crvenim križom i pučkom kuhinjom – priča dr. Ćavar. Zvali su je i ljudi zbog akutne stresne reakcije na potres i kod njih i kod djece. Najmanje zovu srednjoškolci, ali zato zovu njihovi roditelji.
- Nazvao me otac adolescenta i kaže mi 'stojim na vratima, nokautirat ću ga jer ne želim da ide iz kuće, a ne mogu ga obuzdat jer on hoće ići curi i gotovo' - priča Ćavar. Studenti su anksiozni jer se brinu oko polaganja ispita u ovim okolnostima, ali i za obitelji zbog zaraze. Ćavar dodaje da je dobni raspon osoba koje su ih zvale od 8 godina do 92 godine, s tim da su ih češće zvali odrasli zaposleni građani. Uz pozive građana zabrinutih zbog rizika od zaraze, osobito ljudi s kroničnim bolestima – imunološkim i onkološkim bilo je i poziva zbog specifičnosti izolacije i samoizolacije (bračnih konflikata zbog ranije disfunkcionalnog bračnog odnosa, obiteljskih sukoba zbog nepoštivanja preporuka izolacije pojedinog člana obitelji, najčešće adolescenta ili supruga, ponekad i roditelja iz rizične skupine, zatim zbog izrečenih radnih obveza u nekim djelatnostima, gubitka posla, te potresa... Učestalo im se javljaju i građani s kroničnim problemima mentalnog zdravlja za koje je sadašnja situacija iznimno stresna i treba im jača psihološka podrška.
Neda Pleić, predsjednica Društva psihologa u Splitu strahove ljudi iz Splitsko-dalmatinske županije sažima da se mladi brinu zbog budućnosti, srednja dob zbog egzistencije, stariji zbog bolesti. Javljaju im se i srednjoškolci, studenti, ljudi srednje dobi, stariji i kronično bolesni koji strahuju od fatalnih ishoda u slučaju zaraze. Otežan im je i pristup liječnicima, a među njima su i onkološki bolesnici koji se liječe u Zagrebu.
- Javljaju nam se i otočani koje odsječenost od kopna podsjeća na rat, kad su bili u blokadi i ljudi stradali u ratu kojima ova situacija potiče retraumatizaciju i trudnice zabrinute za djecu i nesiguran svijet u koji će ih donijeti. Srednjoškolci se brinu zbog škole i zahtjeva profesora i hoće li upisati željeni fakultet, a studenti zbog ispita. Adolescente muči i što su zatvoreni u kući i ne mogu vidjeti vršnjake. Ali dio mladih kao da živi svoj san jer je za njih biti zatvoren u kući i družit se s virtualnim prijateljima nešto što su oduvijek htjeli jer su ih stalno tjerali vani. Puno ljudi srednje dobi je ostalo bez posla. I mladi i stariji od nas traže utjehu, da ih sasluša netko tko će ih razumjeti - kaže Pleić.
Andreja Bogdan, klinička psihologinja i predsjednica Hrvatske psihološke komore ističe da Mreža telefona za psihološku pomoć Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva obuhvaća 25 telefonskih linija na kojima je 24 sata dežurno 150 psihologa i kliničkih psihologa volontera. U Zagrebu sa psihologom građani mogu razgovarati na pet telefonskih linija, a u svakoj županiji imaju po jedan dežurni telefonski broj na koji građani mogu dobiti stručnu pomoć. Primili su u dva tjedna 500 poziva građana različite dobe, među kojima je bilo 75 % žena, najviše poziva, njih, oko 50 %, bilo je iz Zagreba, što je, ističe Bogdan, očekivano s obzirom na broj stanovnika i potres koji je dodatno pojačao osjećaj gubitka kontrole i bespomoćnosti. Povećani broj poziva nakon potresa imali su i iz sjevernih županija. Najveći broj građana koji su zvali imaju poteškoća u prilagodbi na ograničenje kretanja i organizaciju života u svom domu.
- Problemi koje građani navode su osjećaj intenzivne uznemirenosti, anksioznosti praćene tjelesnim simptomima (znojenje, lupanje srca i slično), nemogućnosti koncentracije na svakodnevne aktivnosti, poremećaj spavanja, nesigurnost i strah zbog moguće zaraze ili ponovnog potresa. Roditelji koji rade zovu nas zbog djece koja su sama kod kuće i kojima ne mogu pružiti sigurnost i koja se moraju sama snalaziti oko obaveza u nastavi online, pitaju kako pomoći djeci koja su anksiozna i uplašena, pa se ne mogu usredotočiti na nastavu. Mlađima nedostaju prijatelji ili partneri, brinu se kako će završiti školsku godinu ili semestar, a ako su odvojeni od obitelji onda im je još teže... Stariji nas zovu zbog usamljenosti, nesanice ili nemogućnosti rješavanja svakodnevnih problema, nabave lijekova, hrane - kaže Bogdan. Sa oko 5% osoba koje su im se javile provedeno je višekratno telefonsko savjetovanje, a isto toliko upućeno je psihijatrima.
VIDEO Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija
Kad prođe ovo najtraženiji će biti psihijatri !