Starine: U lipnju se u Ateni otvara Muzej Akropole

Prošloga ponedjeljka grčki premijer Kostas Karamanlis i ministar kulture Jorgos Vulgarakis svečano su u Arheološkom muzeju objavili sporazum o preuzimanju dviju umjetnina, posljednjih od četiri koje Muzej J. Paula Gettyja u Los Angelesu vraća Grčkoj. Prije su Muzeju Akropole, koji se upravo dovršava, vraćeni dijelovi Partenona i Erehtejona. Umjetnine su vraćene bez ikakvog plaćanja, protuusluge, pa čak i bez sudske prijetnje. U Americi su svjesni da ta blaga pripadaju zemlji u kojoj su nastala – Grčkoj.

Muzej svih muzeja
U lipnju se otvara nanovo sagrađeni Muzej Akropole, najmoderniji muzej na svijetu. Projektirao ga je veliki švicarski arhitekt Bernard Tschumi, kao jedinstveno mjesto na kojemu će posjetitelji moći izbliza gledati izvrsno konzervirane akropolske originale, a istodobno će kroz potpuno ostakljene zidove moći podignuti pogled prema mjestu njihova nastanka, atenskoj Akropoli.

S druge strane, konzervatori Akropole imat će odriješene ruke: na kiselim kišama izvornoga mjesta nagrizat će se mramorne kopije, a obnova će se moći nastaviti novim elementima iz izvornog kamena, sve dok se poslije nekoliko desetljeća Akropola posve ne obnovi.

Za graditeljsku obnovu Akropole danas nedostaje izvornih dijelova, a i ono malo preostalih šteta je ugrađivati tu gdje prolaze milijuni turista. Dovoljno je samo spomenuti štete od guma za žvakanje i oštrih potpetica ženskih sandala. U Muzeju Akropole bit će zaštićeno što više originala, a u djelima će se moći uživati u dosad nepoznatom muzealskom doživljaju!

Betlehem civilizacije
Akropola je za zapadnu civilizaciju što i Betlehem za kršćanstvo. Tu je prije 2500 godina niknula demokracija i zapadnjački način mišljenja.

To se sveto mjesto štovanja bogova i demokracije, 150 metara nad dolinom Ilissos, počelo graditi još u neolitiku. Sredinom VI. stoljeća pr. n. e. atenski se državnik Pizistrat tu razmahao gradeći hramove, ali su sve 480. pr. n. e. zapalili Perzijanci. Akropolu otad Grci neprekidno obnavljaju, uređuju i dograđuju. O naravi i svrsi mjesta odlučilo je proročište u Delfima, a prvi je proročanstvu udovoljio Periklo, od 461. do 429. g. pr. n. e.

Najbolje kipare i arhitekte Helade doveo je Fidija. U V. je st. pr. n. e. Akropola dobila konačni izgled, s hramom Partenonom i velikim kipom božice Atene, propileje – veliki ulaz u Akropolu, hram božice pobjede Nike, hram Erehtejon – koji su uglavnom sačuvani do danas. U podnožju uspona bilo je veliko kazalište...

Štete i štetočine
U povijesti je bilo šteta od potresa, požara, ratova, nekontroliranih iskapanja i otimačina, pa i neumjesnih pokušaja obnove. Početkom XIX. st. Akropolu, u Grčkoj tada pod otomanskom vlašću, Partenon je okrao britanski veleposlanik Thomas Bruce, sedmi lord Elgin, s dozvolom sultana. Prije toga vodio je i diletantske pokušaje obnove uz više štete nego koristi. Današnja obnova vjerojatno neće nikad završiti, no radova bi nakon 2020. trebalo biti mnogo manje nakon što završi opsežan restauratorsko-konzervatorski projekt započet prije više od tri desetljeća. Glavninu novca priskrbio je EU.

A novi Muzej Akropole, na samo 300 metara zrakom od samog Partenona, svojom modernošću još uznemiruje duhove. Njegova je gradnja otkrila nove akropolske spomenike, čak 50.000 predmeta, od doprsnoga kipa Aristotelova do kipova malo znanih bogova, pribora za kuhanje i drugih dragocjenosti koje dočaravaju život drevne Atene.

No, jedno se ne može poreći: bit će to više nego dostojan prostor za čuvanje grčke baštine, temelja civilizacije zapadnog kruga. Time će prestati vrijediti posljednji argumenti protiv povrata umjetnina, poglavito iz Britanskoga muzeja.

A povratak se odbijao jer su opljačkani reljefi i skulpture navodno legalno “plaćeni” (iako su darovani Kruni). Bilo je i uvredljivih i bahatih kolonijalnih primjedbi “da se u British Museumu za njih bolje skrbe i mogu ih bolje predstaviti ”. Britanci već kasne jer su im i Amerikanci povratom opalili pljusku dokazujući da su uljudniji. A Britanci sada ispadaju samo gramzljivi lašci.