Čak 47% mladih misli da dečko smije udariti curu, a trećina poznaje parove u nasilnoj vezi

– Prvi ju je put udario zbog Facebooka. Ona se tamo zafrkavala s jednim svojim prijateljem, ništa posebno, ali njemu se to nije svidjelo. Bio je ljubomoran. Posvađali su se i opalio joj je šamar. Poslije se to ponovilo, pa opet i opet. Stalno ju je tukao, bez posebnog razloga, ako se njemu nešto ne sviđa ili ako je zbog nečega neraspoložen. Alkohol je svaki put bio prisutan, uvijek je pritom pio – opisale su nam Emilija Kovač i Petra Feletar, učenice Strukovne škole Đurđevac, smjer kozmetičar i frizer.

Različit tretman po spolu

Njihova je škola jedna od ukupno dvanaest srednjih škola diljem Hrvatske koje su sudjelovale u pilot-programu edukacije na temu prevencije nasilja u vezama mladih koju provodi CESI, rezultati kojeg su predstavljeni jučer na konferenciji “Rodnom jednakošću protiv nasilja u intimnim partnerskim vezama”. Prema rezultatima evaluacije pilot-programa, čini se da je nasilje sastavni dio prvih veza, zaključuju u CESI-ju. Čak 47% mladih smatra da mladić ima pravo udariti svoju djevojku ako ona želi prekinuti s njim ili ako poklanja više pažnje prijateljima i prijateljicama nego njemu. Također, 49% mladih misli da djevojka ima pravo udariti svog dečka ako ju ne sluša. Otprilike trećina mladih izjavljuju da poznaju među svojim vršnjacima parove u čijim je vezama prisutno verbalno, fizičko i seksualno nasilje. Valja reći da su to preliminarni rezultati, a krajnji će biti obrađeni za koji mjesec.

Iskazujući stavove o rodnim razlikama, gotovo 44% đaka smatra da je prihvatljivije da muškarac ima više partnerica nego da žena ima više partnera. Odgovornost je žene ako se obitelj raspadne, smatra 44,2% srednjoškolaca, a 47,9% kaže da se žene trebaju brinuti o djeci. Uočavaju da nastavnici različito tretiraju dječake i djevojčice pa ih je čak 69,6% priznalo da su dječaci strože kažnjeni kada naprave neki problem, a više ih se sumnjiči kada je nešto potrgano (84,6%) ili ukradeno (65,8%). S druge strane, nastavnici češće djevojčicama dodjeljuju zadatak čišćenja nečeg ustreba li (48,3%).

Kad je riječ o donošenju odluka u obitelji, otac je taj koji donosi financijske odluke, kaže 42,5% ispitane djece, dok majka donosi odluke vezane za djecu (55,4%). Osoba koja češće prestaje raditi kako bi se brinula o djeci jest majka za 89,2% ispitanih srednjoškolaca, a 66,7% kaže da je otac taj koji više zarađuje. Ipak, gotovo svaki drugi misli da bi oba roditelja trebala jednako zarađivati. Ako samo jedna osoba osigurava financijska sredstva za obitelj, ta je osoba češće otac (79,6%), a obavljanje kućanskih poslova ponajprije je odgovornost majke, slaže se 71,3% djece. Odgovori na pitanja vezana za nasilje u vezi posebno zabrinjavaju. Više od trećine mladih opravdava udarac dečka ili cure u slučaju flerta s drugom osobom, a isto toliko ljubomoru smatra prihvatljivim iskazom ljubavi ili pak nalazi opravdanje za udarac partnera ili partnerice.

– Zabrinjavajuće je do koje se mjere nasilje primjenjuje i opravdava u odnosu. Uzroke toga možemo tražiti u društvenoj klimi u kojoj mladi odrastaju. Nasilje je prisutno na svim razinama društva, počinitelji nisu kažnjeni ili su neadekvatno kažnjeni zbog nasilja i to šalje poruku da je nasilno ponašanje prihvatljivo – govori Sanja Cesar iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).

Jako je puno nasilničkih ponašanja koja se tretiraju kao šala ili tobožnji folklor pa imamo seksističko nasilje, navijačko nasilje i razne druge vrste.

Kad su ih pitali znaju li neki par kod kojeg ima nasilja u vezi, 30,4% ih je kazalo da znaju za vezu u kojoj mladić vrijeđa ili pljuje djevojku. Međutim, gotovo je jednak omjer i kod veza u kojoj isto to čine djevojke – 30% ih zna za takve veze. Uznemirava i činjenica da ih 22,9% navodi saznanje o vezi u kojoj mladić prisiljava djevojku na seksualni čin koji ona ne želi. Njih 8,3% tvrdi da postoje i veze s obrnutim ulogama, u kojima na seks prisiljava djevojka.

Za kraj su ih pitali: “Je li tvoj dečko ili djevojka ikada učinio/la nešto od ranije navedenih ponašanja?”, na što je 18,8% odgovorilo potvrdno. Da je osobno učinilo nešto od navedenih nasilnih postupaka, priznaje 20,4% mladih.

Usporedba stavova prije i poslije radionice upućuje na promjene u stavovima, naime, svih je 328 učenika (145 dječaka i 183 djevojke) prošlo radionice u sklopu projekta o podizanju svijesti o rodnoj jednakosti i protiv nasilja u vezama.

Kritičko razmišljanje

Primjerice, u predupitniku je 75,8% ispitanih podcjenjivanje i nazivanje pogrdnim imenima kvalificiralo kao nasilno ponašanje, a u postupitniku njihov se broj penje na 89,2%.

– Treba sustavno raditi na prevenciji ovakvih ponašanja kako bi se mijenjala klima u društvu. Treba podržati kurikularnu reformu koja vodi mlade ljude prema kritičkom promišljanju, da shvate koje su poruke vrijedne. Tjera li ih se samo da štrebaju, ne razvijaju se u smjeru samostalnog zaključivanja – ustvrdila je S. Cesar.