Sud u Ljubljani odredio je za početak srpnja ovrhu nad pokretnom imovinom Ljubljanske banke zbog spora koji je protiv te banke pokrenuo i dobio štediša iz Bosne i Hercegovine.
– Riječ je o vrlo neugodnom postupku za svakog dužnika, pogotovu za jednu banku u EU u vremenu europske bankarske krize. Ni država Slovenija ne bi smjela ostati indiferentna – kazao nam je Franc Bucik, odvjetnik iz Slovenije, koji je prvi u Sloveniji dobio pravomoćnu presudu protiv Ljubljanske banke, ali se nije naplatio.
Sporovi po cijeloj Europi
Još 23. listopada 2010. godine pravomoćnim je rješenjem Sud u Ljubljani naredio banci da štediši iz Sarajeva isplati 81.118 dolara njegove štednje s pripadajućim kamatama! Kako banka od tada nije postupila po nalogu Suda, odvjetnik je pokrenuo postupak ovrhe nad imovinom banke. Sudski bi ovršitelji trebali početkom srpnja popisati i zaplijeniti pokretnu imovinu banke i na taj način krenuti u prisilnu naplatu. Slovenija je 1993. zabranila sve parnice povezane uz staru štednju u Sloveniji, a zabrana je trajala punih 16 godina, sve dok je nije ukinuo tamošnji Ustavni sud u prosincu 2009. Za to vrijeme prevareni su građani pokretali sporove u Italiji, Hrvatskoj, Njemačkoj i Strasbourgu, a tek rijetki uspjeli su se naplatiti zapljenom imovine banke uglavnom u hrvatskim filijalama. Bosanski je štediša također pokrenuo spor u Njemačkoj prije 15 godina, s time što je slovenski sud presudu iz Njemačke potvrdio u njegovu korist. Inače, Nijemci su konkretan slučaj opisali na više tisuća stranica, a Ljubljansku je banku u sporu zastupalo čak pet odvjetnika, uglavnom stranaca. No, pokazalo se da ni nakon pravomoćne presude štediša nije mogao naplatiti potraživanja.
Ne pokrivaju cijeli dug
Problem je u tome što je Ljubljanska banka svoju imovinu prenijela na Novu ljubljansku banku, a ona sama nije proglasila stečaj kako bi spriječila mogućnost da isplata devizne štednje postane obveza slovenske države. U srpnju će ovršitelji sjesti na pokretnu imovinu Ljubljanske banke, koja sigurno neće pokriti dug, ali bi mogla burno odjeknuti u europskim bankarskim krugovima. Slovenija tvrdi da oko 132 tisuće štediša Ljubljanske banke u Zagrebu potražuje 175 milijuna eura, a oko 165 tisuća deviznih štediša iz Bosne i Hercegovine oko 90 milijuna eura. Hrvatski odvjetnici spominju da je dug prema štedišama iz Hrvatske narastao na oko 300 milijuna eura s kamatama.
Štediše iz BiH su ostale bukvalno praznih ruku kad se radilo o sarajevskoj filijali - iako postoje i dan danas security protokoli o transportima devizne gotovine iz aerodroma Butmir (Sarajevo) u smjeru Ljubljana. I makedonski štediše su također ostali prikraćeni, iako tamo rata uopće nije bilo. Take money and run! - tako su ljubljanski bankari presjekli užad i otplovili s uštedama. Uz opasku da RH nikad nije dozvolila povratak Ljubljanskoj banci, dok je BiH čak i to napravila, godine 93. pod nejasnim koruptivnim okolnostima vjerojatno, kad je cijeloj grupi NLB dozvoljen come back. I usprkos tome, štediše su ignorirali i dalje... Od muke su prolijevali slovenske jogurte i mlijeko kad bi npr. Kučan posjećivao službeno Sarajevo.