Štern: EU gubi moć i postaje siromašnija, stvaraju se pukotine u jedinstvu, članice imaju različite taktike...

Članice Europske unije dogovorile su novi krug sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. "Veleposlanici su postigli politički dogovor o novim sankcijama protiv Rusije – to je snažan odgovor EU-a na Putinovu ilegalnu aneksiju ukrajinskog teritorija“, napisalo je na Twitteru predsjedništvo te zemlje koja trenutno predsjeda europskim  savezom.

Ranije u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u Europskom parlamentu ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u EU-u. 

Najnoviji planirani paket EU sankcija Rusiji, sada već 8. paket sankcija u nizu za Večernji list komentirao je Davor Štern, energetski konzultant, svojedobno i generalni direktor Ine.

- Sad je prilika da EU sabere svoje misli i da to jedinstveno tijelo dogovori i cijenu i maksimalne količine energije iz Rusije i cijenu. Ova situacija da se nekim državama dopusti uvoz ruske nafte je opet nepošteno - Mađarima dopuštaju, Poljacima ne. Ovo je prilika da Europska unija donese jedinstvenu politiku prema Rusiji. Ograničavanje cijene energenata je stvar pregovora. Rusi dobivaju manje novca za naftu od Europske unije, a onda moraju tu naftu prodavati s popustom pa to ide preko Indije, i opet zaobilazno dolazi na europsko tržište, procjenjuje Štern.

A hoće li nove sankcije smanjiti cijene goriva u Europi ili će dovesti do povećanja cijena, pogotovo ako dođe do nestašice nafte?

- Ne, ne nužno. Ne bi trebalo doći do nestašice nafte unatoč sastanku OPEC-a koji dogovara količine proizvodnje radi povećanja cijena nafte. Ova mjera EU bi trebala i ograničiti cijene goriva u Europi. Sada je prilika da se dogovori koliko je EU spremna plaćati rusku naftu i derivate, ali po jednakom kriterijima za sve zemlje članice EU. 

Sankcija je bilo puno, ali nije se barem izvana puno vidjelo da je to Rusima radilo ozbiljne probleme, bar ne u toj mjeri da prekinu invaziju, po čemu bi se ove mogle razlikovati?

- Nisam protiv sankcija, ali sam protiv sankcija koje štete nama. Sve sankcije se razvodne s vremenom, postoje ljudi koji su vrlo uspješni u izbjegavanju sankcija, i to nisu sankcije koje obvezuju cijeli svijet. Amerika nije izložena tim sankcijama. Ispada da je Europa jedini gubitnik. Svaka sankcija koja šteti onome koji je donio te sankcije nije dobra. On trpi štetu, a ja trpim još veću štetu, a to je sada situacija. Rusija i dalje dobiva novac. Sadašnje cijene nafte i plina trebaju se uzeti kao početna cijena za pregovore s Rusijom. Ima mjera kojima bi se moglo više kazniti Rusiju, ali bi mogle štetiti Americi. Govorilo se o tome, ali se nije provelo. 

Stoji li tvrdnja da su više europske zemlje pogođene sankcije, nego Rusija?

- Mislim da da, mene se kao građanina EU ne tiče koliko je Rusija pogođena, ali me se svakako tiče koliko je EU pogođena.  Njemačka ekonomija posustaje, Francuska isto. I Italiji je teško. Sami sebi smo napravili štetu. Ne mogu predvidjeti kako će se rasplesti priča sa sankcijama do kraja ove godine, ali u svakom slučaju potrebno su pregovori. Pa i u najgorim ratovima je bilo pregovora, a sada nitko ni s kim ne pregovara. Samo čujemo o ukrajinskim pomacima na bojištu. Sankcije su sigurno naštetile i Europi.

Koliko još Europska unija to može podnijeti?

- Može EU to podnijeti, ali je to istovremeno i siromaši. EU gubi moć, stvaraju se pukotine u jedinstvu Europske unije, države donose različite taktike dok bi bilo bolje da se djeluje zajednički - zaključuje Štern.