Štern: Pohlepnim proizvođačima treba stati na kraj. Pa ne idu krave na dizel

Danas je u emisiji Politički intervju tjedna Večernjeg TV gostovao bivši ministar gospodarstva i energetski konzutant Davor Štern. 

Emisiju moderirala Petra Maretić Žonja.

Inflacija divlja, Vlada najavljuje jesenski plan pomoći. Što hitno Vlada može napraviti?

Kratkoročno se ništa ne može napraviti. Situacija u kojoj jesmo nazirala se dosta dugo, ali nije bilo konkretnih akcija. S druge strane, situacija u svijetu je takva da se ne može ništa ad hoc napraviti. Jedan događaj vuče drugi, od rata do klimatskih promjena. To nije mogao nitko predvidjeti, ali mi općenito kasnimo u pristupu prema energetici. Nas više zanimaju skandali oko vjetroeletrana nego sama izgradnja vjetroelektrana. Imamo ogromne površine koje su pogodne za solarne elektrane - imamo rafineriju u Sisku čiji je rad obustavljen prije dvije godine, umjesto da se tada sjelo i razmislilo da je to teritorij od Boga dan za izgradnju.

Sad je vrijeme za energetsku revoluciju, vidi se da ne možemo ovisiti o drugima. Pitanje je kako će se mjeriti inflacija, ali su došla vremena gdje se odluke moraju donositi brzo, među kojima je i proširenje LNG terminala za koje je Vlada odlučila. On je infrastruktura, on je mogućnost da se doprimi plin, to ne znači da će doći, moramo dobiti garancije da će ga biti kad će nam zatrebati. 

Vi kažete da se kratkoročno ne može puno toga napraviti. Što se zapravo onda može napraviti?

Jedini kratkotrajni način postizanja učinaka su subvencije. Gospodin Bulj najavljuje nekakve akcije u Sinju, nije mi to simpatično, ali pokazuje da čovjek živi životom svoga grada. SAD je izglasala paket pomoći od 700 milijardi dolara. To je jedini način da se doskoči stanovništvu i poduzetnicima.

Dugoročno, možemo unaprijediti solare koji su postali interesantni. Trebalo bi ukinuti PDV na ugradnju solara i pojednostaviti proceduru, no tu dolazimo do drugog pitanja. Na prvu procedura izgleda da bi mogla biti brza, no mi tu ovisimo o HEP-u koji mora upravljati solarima. Trebaju se stvoriti određeni uvjeti jer bi moglo doći do određenog 'napada' na sustav.  Tu HEP kasni godinama s izgradnjom reverzibilnih hidroelektrana. 

Da se vratimo na inflaciju. Već se može čuti da se najavljuju prosvjede, očekujete li ih?

Ja se nadam da neće doći do toga, mi se znamo braniti od opasnosti. Pokazali smo da znamo zadržati hladnokrvnost i pozitivan duh. Negodovanje bi se moglo pojaviti, ali bih ga usmjerio tamo gdje je povećanje cijena bilo potpuno nepotrebno. Ne vidim povezanost između inflacije izazvane porastom cijena energenata s rastom cijenama mlijeka. 

Što se tu dogodilo?

Tu je došlo do malog raspada sustava. Dozvolilo se ljudima da koriste situaciju. Cijeli svijet je vođen pohlepom. Recimo, kad bi se svi građani dogovorili da neće kupovati sir dva tjedna, vidjeli biste kako bi se cijene spustile. Nema razloga, krave ne idu na dizel. Tu bi mogao i Državni inspektorat imati značajniju ulogu kontrole. Ako se tome ne stane na kraj i ako proizvođači koji nisu korektni vide mogućnost da napune džepove, onda će to i pokušati napraviti, ali će se ponašati primjerenije ako se pokaže da netko vodi brigu o tome. 

Idući tjedan će biti tri sjednice Vlade, očito se nešto sprema.

Vidjet ćemo što će biti, ali financijska injekcija je jedino što može pomoći u datom momentu. 

Cijela Europa izrađuje planove, između ostalog i za smanjenje potrošnje energije na zimu. Ima li tu rješenja?

Europa je došla u tu situaciju zbog sankcija jer je mislila da će smanjiti volju i želju Rusije za ratom. Ja od početka govorim da će Rusi podnijeti puno toga, ali ima puno načina da ih se zaustavi. EU primjerice nikada nije pokušala pokrenuti pregovore između Ukrajine i Rusije da vide što oni hoće. Da se danas pojavi novi Henry Kissinger, ja vjerujem da vraćanjem diplomacije i dijaloga se može puno toga izbjeći. Sankcije nisu dobro promišljene, analize su bile krive. Ali kad čovjek vidi da je došao do neke granice, onda mora priznati gubitak. 

Mislite li da će članice se solidarizirati?

Bojim se da ne. Španjoska i Portugal već su najavile da neće 15 posto nego 7 posto jer nisu ovisne o ruskom plinu. Italija je isto na tom tragu. Francuzi i Nijemci imaju veliki problem sa sušom, teško je očekivati da će se te zemlje i dalje ponašati u skladu s početnim najavama.

Što bi se moglo dogoditi u Hrvatskoj?

Mi imamo dosta veliku prednost jer proizvodimo 30 posto vlastitog plina i 30 posto vlastite nafte. Imamo proizvodnju električne energije, ali nama nekoliko dana kiše može znatno poboljšati situaciju. Ja bih volio da Hrvatska može pomoći, ali je pitanje kome. Moramo voditi računa o našim susjedima s kojima nismo u dobrim odnosima. Tu se radi o uvjetima opstanka. 

Očekujete li od građana da će štedjeti?

Hrvatska je raznolika. Cijela Dalmacija ne ovisi o plinu i onda ih neće redukcija pogoditi. Ušteda će biti na centraliziranim sustavima, ali da će neka energetska policija prolaziti po kućama, vjerujem da do toga neće doći. Vidim da se građani sve više okreću prema solarima, krenula je velika navala. Jasne su mi poteškoće koje postoje kod HEP-a i ostalih tvrtki zbog toga što neće imati osnove u infrastrukturi za preuzimanje te struje. 

Treba li strahovati da bi moglo doći do redukcije energije na zimu?

Tu je pitanje hoće li Mađarska dobivati ruski plin. Ukoliko budu, mi možemo onda reći da zakup određenih kapaciteta prepuste nama. Ukoliko neće biti plina, onda će doći do udara na potrošnju električne energije, tu je pitanje imamo li dovoljno prijenosnih kapaciteta da zadovoljimo tako veliki porast potražnje za električnom energijom. Jesen je dosta nepoznata, ali smo još uvijek u boljoj situaciji od nekih drugih zemalja. 

Može li se očekivati dodatni rast cijene energenata?

To je neminovno. Kad nečega nema, onda cijena raste. Oni svi koji neće moći plaćati račune, nadam se da će im država uskočiti, no i ona ima svoje limite. Ipak mislim da će Europa naći načina. 

Otvara se ponovno tema što bi bilo kad bi INA bila u našim rukama. Je li to po vama realnost?

Upravljanje nad INA-om treba vratiti u hrvatske ruke. To je ogromni sustav, veliki dio toga je već prebačen u Mađarsku. Bojim se da će biti teško ili nemoguće ukoliko se taj dogovor neće dogoditi prijateljskim putem. Treba sjesti i reći: 'Radili ste što niste smjeli, možemo vas ganjati po sudovima, ali to će trajati godinama', imati pregovarački pristup. Mislim da je to moguće, ali je pitanje političke volje drugo pitanje. Politička volja za dijalogom uvijek mora biti jača od političke volje za sukobom. Moramo pronaći dva Kissingera koja bi sjela i razgovarala o tome, no mi uvijek moramo pitati što će oni nama napraviti ako mi njima nešto napravimo. 

>> VIDEO Inflacija u Hrvatskoj 12,3 posto. Pogledajte gdje je bio najveći skok cijena