Elementarna nepogoda

Štete u šumama Gorskog kotara prešle su čak 1,2 milijarde kuna

Foto: Goran Kovačić/Pixsell
Štete u šumama Gorskog kotara prešle su čak 1,2 milijarde kuna
16.02.2014.
u 11:51
Prve procjene pokazuju da je oštećeno oko 4 milijuna kubika drvne mase, od kojih 1,2 milijuna treba posjeći
Pogledaj originalni članak

Katastrofa koja je prošlog tjedna snijegom i ledom okovala Gorski kotar samo je u šumama i na drvnoj masi napravila štetu veću od 1,2 milijarde kuna, tvrde u Hrvatskom drvnom klasteru (HDK). Sutra se, doznajemo, sastaju stručne službe Hrvatskih šuma i predstavnici Šumarskog fakulteta koji će dati preciznije podatke. No da su bojazni opravdane govore i prve okvirne procjene Hrvatskih šuma po kojima je oštećeno oko 4 milijuna kubika drvne mase, od kojih najmanje 1,2 milijuna kubika treba posjeći.

– Direktna vrijednost mase koju odmah treba posjeći i izvući iz šume u što kraćem roku iznosi oko 300 milijuna kuna – kaže Ana Juričić Musa iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma te objašnjava kako se zasad ponajprije raščišćavaju prometnice kako bi se stanovništvo moglo normalno kretati te kako bi iz HEP-a mogli pristupiti dalekovodima.

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, kaže kako su primarne štete, uzmu li se u obzir i privatne šume, najmanje 400 milijuna kuna. No sa štetama koje će ostati na mladim stablima (pukotine, ožiljci, slomljeni vrhovi…), koja se trebaju regenerirati, te štetama kroz smanjene prihode tvrtki, ekološku raznolikost i ugrožene sustave gospodarenja, s obzirom na zrelost drva za sječu od 80 do 120 godina, katastrofa u Gorskom kotaru mogla bi stajati više od 1,2 milijarde kuna. Kavran objašnjava kako je u privatnim šumama šteta veća nego u državnima jer se radi o mladim i osjetljivim stablima listača, bukava, javoru, grabu…

– Najgori je scenarij da taj materijal ostane u šumi pa bi država trebala osigurati poticaje od oko 10-15 eura po m3 mase koja će se izvući iz šuma. To je praksa svih razvijenih zemalja. Ponekad je zbog nepristupačnog terena neisplativo izvlačiti mlado drveće pa treba pronaći modele za skupljanje drvne biomase i tehničke oblovine za koju će drvna industrija sigurno pokazati interes – rekao je Kavran.

>>Pogledajte milijunske štete od nevremena u goranskim šumama

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

MC
mcmarko
13:29 16.02.2014.

Zašto je šteta? Šteta je stabala, ali sad tu drvnu masu treba dobro iskoristiti i prodati. Problem je što se to HŠ-u ne isplati. Ako treba nešto raditi i koristiti sive ćelije tu je problem. Lako je cendrati o šteti, a što je s pokradenom drvnom masom u 20+ godina za koju nitko nije niti će uopće odgovarati. Što je s tim? Ukradeno je barem duplo više od ovogodišnje štete. O tome neće glasnogovornica niti pisnuti. Siguran sam da ne razlikuje list graba od bukve. Ipak je stručnjakinja iz područja filozofije. U ovom slučaju mi je jedino žao privatnih šumoposjednika koji nikakve odštete neće dobiti jer će si kao i uvijek kompletan OKFŠ pobrati društvo iz Vukotinovićeve 2. Jedino mi je njih žao.

CE
cenzura
13:41 16.02.2014.

Evo dobre prilike za smanjenje nezaposlenosti! Osobno poznajem dvedesetak mladih ljudi spremnih i obučenih za šumarske radove. Kažu šumari da hitno treba posjeći i izaraditi 1,2 milona kubika. Cijena kubika ogrijevnog drveta u Italiji je oko 150 eura, troškovi izrade, i transporta su oko 50 eura pa pomnožite. Italija, Francuska, Švicarska vape za kvlitetnim ogrjevnim drvetom. Bojim se samo da se naši vlastodršci ovoga nebudu sjtili. Budu kukali i tražili kojekakve pomoće umjesto da se prime posla ii ove nesreće izvuu maksimalnu korist i za narod i državu.

SA
sargu123
13:35 16.02.2014.

Drvni briketi će pojeftiniti ! A možda i poskupiti jer nikad se ne zna!