'Sarajevski centralizam loš je za BiH kao beogradski za bivšu SFRJ'

Sarajevski centralizam nije ništa bolji za BiH od onoga što je beogradski centralizam bio za bivšu Jugoslaviju – izjavio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ) tijekom sinoćnje rasprave o BiH u Strasbourgu. I drugi hrvatski zastupnici iz HDZ-a, SDP-a i Hrvatskih laburista govorili su kritički o političkim elitama u BiH, koje i čitava rezolucija označava kao krivce za zaostajanje Bosne i Hercegovine na europskom putu, no Stier je bio najkritičniji.

Kao i prije na Odboru za vanjske poslove, i u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu detektirao je separatizam bosanskih Srba i unitarizam bošnjačkih stranaka kao glavne kočničare napretka BiH.

– Glavni razlog stagnacije BiH je politička borba koja se vodi između separatističkih i centralističkih snaga koje se međusobno potenciraju i guraju zemlju sve dalje od Europe. Oni su glavni kočničari europske budućnosti BiH. U BiH su još prisutne one snage koje stalno prijete teritorijalnoj cjelovitosti zemlje i zato ova rezolucija šalje vrlo jasnu poruku da EU neće dozvoliti raspad BiH. Ali u BiH su i dalje snažne i unitarističke snage, koje očito nisu naučile lekciju od raspada Jugoslavije jer sarajevski centralizam nije ništa bolji za BiH od onoga što je beogradski centralizam bio za bivšu Jugoslaviju. Umjesto tih ekstremnih pozicija centralizma i separatizma upravo su federalna rješenja ta koja otvaraju europsku perspektivu BiH. To je glavna poruka ove rezolucije – rekao je Stier.

U raspravi o izvješću sudjelovali su i Tonino Picula (SDP), Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti), Zdravka Bušić (HDZ) i Andrej Plenković (HDZ), koji je naglasio da provedba presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci mora dovesti do ustavne reforme koja će učvrstiti i prava Hrvata kao konstitutivnog naroda.

– Ključ uspjeha europske politike u BiH je fokusiranje na ulogu Hrvata, koji samo kao ravnopravan narod mogu pomoći političkoj koheziji i institucionalnoj funkcionalnosti zemlje, njezinu gospodarskom razvoju i pristupanju u EU – izjavio je Plenković.

Nikola Vuljanić naglasio je da nije na Europskoj uniji da nađe rješenja za BiH, već da to trebaju učiniti sami građani BiH, no dodao je da bh. političke elite dosad nisu pokazale "ni volje ni sposobnosti".

Tonino Picula zaključio je da je BiH kronično blokirana zbog unutarnjopolitičke pat-pozicije "koja onemogućuje i neke konstitutivne narode da adekvatno biraju svoje predstavnike". U svome je govoru pozvao službeno Sarajevo da prihvati načelo zadržavanja tradicionalne trgovine s Hrvatskom koja je postojala u okviru CEFTA-e a trebala bi biti nastavljena i nakon što je Hrvatska ušla u EU. Zdravka Bušić zaključila je da se hrvatski narod osjeća ugroženim i bori se da ne izgubi svoj status konstitutivnog naroda. Opći je zaključak hrvatskih europarlamentaraca da ova rezolucija EP-a, koju je sastavila njemačka demokršćanka Doris Pack, može biti prvi korak prema promjenama u BiH jer se zalaže za europski model federalizma. – Sada je vrijeme da se Vijeće EU i zemlje članice angažiraju u većoj mjeri – rekao je Stier.

>> 'Europa nije bila sposobna zaustaviti Miloševićevu agresiju'