Štimac mi je ostavio KBC Rijeka u velikim dugovima

S dr. Alenom Ružićem, ravnateljem KBC-a Rijeka, razgovarali smo o izazovima poslovanja u vrijeme pandemije, ali i dugovima bolnice koji su se našli u nekim predizbornim kampanjama.

U javnosti postoje polemike pa da razjasnimo; jeste li preuzeli KBC Rijeka s pozitivnim poslovanjem ili su ipak postojali dugovi?
Financijski podaci o poslovanju KBC-a Rijeka javno su dostupni na našim mrežnim stranicama. Preuzeo sam funkciju ravnatelja KBC-a Rijeka 8. srpnja 2020., a prema izvješću Službe za financije, ukupni kumulirani gubitak na 30. lipnja 2020. iznosio je 323,344.042 kune. Ranije iste godine prihodi su bili 533,273.086 kn, a rashodi 676,121.999 kuna, što znači da je u prvih šest mjeseci 2020. rezultat poslovanja bio 142,848.913 kuna minusa. Naslijedio sam ukupne obveze od 299,904.077 kuna, od čega su dospjele obveze bile 152,235.150 kuna. Navedeni podaci ne sadrže obveze prema HZZO-u za manje izvedeni rad i obveze za kredite. Ukratko rečeno, preuzeo sam bolnicu s dugovima.

Kako je KBC završio poslovanje 2018., 2019. te 2020. godine?
Prihodi KBC-a kontinuirano rastu, no rastu i rashodi, što je posebno došlo do izražaja u pandemiji i po čemu se ne razlikujemo od većine drugih bolnica. Ipak, uz veliki trud u racionalizaciji poslovanja, s ponosom mogu istaknuti da je KBC Rijeka nakon dugog razdoblja u ožujku 2021. poslovao pozitivno. Gubici u zdravstvu generiraju se godinama pa tako i u KBC-u Rijeka, čiji je kumulirani gubitak na kraju 2018. bio 145 milijuna kuna, na kraju 2019. bio je 181 milijun, a nakon prvih šest mjeseci 2020. gubitak je dosegnuo spomenutih 323 milijuna kuna. Pandemija je dodatno otežala poslovanje KBC-a Rijeka pa smo 2020. završili s kumuliranim gubitkom od 423 milijuna kuna. Posljednje povećanje gubitka odnosi se na trošak vezan za pandemiju, međutim u prvoj polovici 2020. nastalo je i oko 25 milijuna kuna obveza i troškova, koji su knjiženi nakon mog preuzimanja mandata. Znatan trošak proizlazi iz pravomoćnih sudskih presuda za neplaćene prekovremene sate iz mandata prethodnog ravnatelja, koje nas sada opterećuju s oko 2,5 milijuna kuna mjesečno.

Na što onda misli dr. Davor Štimac, koji je rekao da je poslovanje bolnice tijekom svog mandata konsolidirao te da je bolnica poslovala pozitivno?
Teško mi je govoriti na što misli bivši ravnatelj, ja sam iznio službene i javne podatke. Bivši ravnatelj financijska izvješća iz kojih proizlazi gubitak redovito je ovjeravao svakih šest mjeseci, jednako kao što je ovjerio financijsko izvješće zaključno s 30. lipnja 2020., iz kojeg proizlazi kumulirani gubitak od 323,344.042 kune. U razdoblju od 2017. do 2019. za plaćanje dugova prema veledrogerijama država je uplatila 181,4 milijuna kn, a bez toga bi gubitak KBC-a Rijeka bio još veći.

Na koje se obveze odnosi dug KBC-a iz prethodnih godina, kolika su dugovanja za nabavu lijekova?
Ukupni dug kumuliran je iz različitih elemenata poslovanja, a ukupne obveze prema veledrogerijama iznose 305 milijuna kn, od kojih je 252 milijuna kn dospjelo za plaćanje. Zahvaljujući naporima Vlade RH i osiguranim sredstvima upravo je u tijeku plaćanje 42,8 milijuna kn, čime će se navedeno znatno smanjiti.

I KBC Rijeka pod velikim je pritiskom oboljelih od COVID-19. Kako se nosite s tim izazovom? Koliki je trošak KBC-a na liječenje oboljelih od koronavirusa, imate li dovoljno respiratora, opreme?
U riječkoj bolnici posljednjih dana hospitaliziran je najveći broj COVID bolesnika od početka epidemije. Reorganizacijom smo osigurali 250 kreveta na šest novoosnovanih COVID odjela i u dva respiratorna centra i od rujna za njih osigurali svu potrebnu infrastrukturu i opremu. Bolnica djeluje po načelima kriznog upravljanja, prilagođavamo se intenzitetu pandemije. Kod mog stupanja na dužnost nismo imali vlastitu COVID dijagnostiku, koju smo osnovali. S ciljem bolje komunikacije s obiteljima, formirali smo COVID infocentar, pokrenuli proizvodnju rekonvalescentne plazme, a u suradnji s epidemiolozima i obiteljskom medicinom uveli i cijepljenje visokorizičnih alergičara. Unatoč pandemiji održavamo 60 posto hladnog kirurškog programa, obavljaju se svi hitni i onkološki bolesnici, a drugi redoviti programi odvijaju se u maksimalnom opsegu. Zahvala svim djelatnicima koji mjesecima pod velikim pritiskom uspješno izvršavaju zahtjevne obveze. Ukupni trošak pandemije znatan je, obuhvaća neophodne intervencije u prostore i mrežu medicinskih plinova, zaštitnu opremu i lijekove te neminovno veći kadrovski angažman. Iznos izravnog troška pandemije dosad je procijenjen na 71,844.306 kuna. Opreme i respiratora imamo dovoljno zahvaljujući Ministarstvu zdravstva.

Jeste li u ovih godinu dana primijetili veći broj oboljelih na nekim drugim odjelima bolnice?
Primjećujemo povećan broj bolesnika na plućnom odjelu koji nisu vezani uz akutnu COVID fazu. U proljetnom valu globalno je zabilježen određeni broj srčanih i moždanih udara, što sugerira da se dio bolesnika tijekom pandemije ne javlja pravodobno liječnicima pa imamo slučajeva da pacijenti “prehodaju” manje srčane ili moždane udare. Upravo da bi se smanjile posljedice pandemije na druge bolesti i stanja, nastojimo održati maksimalni opseg redovitog programa i javnost upozoriti na nužnost dolaska na zakazane termine.