Pred “bolnim seksualnim zlostavljanjima koja su počinili crkveni ljudi na štetu maloljetnika započinjemo naš put naoružani vjerom i duhom maksimalne jasnoće, hrabrošću i konkretnošću”, kazao je papa Franjo jučer u uvodnom govoru sastanka predsjednika biskupskih konferencija iz cijeloga svijeta na temu zaštite maloljetnika u Crkvi. Među više od 190 sudionika čak je 114 predsjednika biskupskih konferencija među kojima je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup Želimir Puljić. Papa Franjo želi da se čuje “vapaj malenih koji traže pravdu”. Prvog dana sastanka, koji će se zaključiti u subotu, a u nedjelju će papa Franjo iznijeti svoj zaključak, prikazana je snimka žrtava svećenika pedofila.
“Potrebna je konkretnost”, kazao je Franjo. Pastoralna i crkvena odgovornost nalaže da se zajednički, na sinodalni, iskren i produbljen način suočimo s tim zlom koje je pogodilo Crkvu i čovječanstvo. Božji sveti narod očekuje od nas da ne izrečemo jednostavne i uobičajene osude, već konkretne i učinkovite mjere koje treba poduzeti, kazao je Franjo
Pravo na denunciranje zlostavljača
Smjernice koje treba slijediti podijeljene su sudionicima kao pomoć u radu, a pripremili su ih tijekom godina biskupske konferencije. Te smjernice jednostavna su polazna točka koja dolazi od vas i vraća vam se i koja ne umanjuje kreativnost koja mora postojati na ovom susretu, kazao je papa i zahvalio Papinskoj komisiji za zaštitu maloljetnika, Kongregaciji za nauk vjere i članovima Organizacijskog odbora “na izvrsnom radu i uloženom velikom trudu i naporu u pripremi ovog sastanka“.
– Molim Duha Svetoga da nas podrži u ovim danima i da nam pomogne preobraziti ovo zlo u priliku za svjesnost i pročišćenje. Neka nas Djevica Marija prosvijetli da pokušamo izliječiti ozbiljne rane koje je skandal pedofilije zadao djeci i vjernicima – zaključio je Franjo svoj kratki govor sudionicima skupa.
Prvi dan raspravljalo se o odgovornosti biskupa, drugi dan će se raspravljati o odgovornosti onih koji bi trebali podnijeti račune, odnosno o osvještavanju, a treći dan o transparentnosti. Svaka od tih tema razrađena je u po tri izlaganja, a ona su usredotočena na biskupa i njegovu odgovornost, odnos biskupa s drugim biskupima, odnos biskupa s narodom Božjim i društvom. Predavače se biralo tako da budu predstavljeni različiti kontinenti, kulture i situacije u Crkvi. Osvještavanje, odnosno tko kome treba podnijeti račune, ne znači da biskup treba odgovarati jedino i samo papi.
“Svaki biskup izravno odgovara papi i samo papi. To bi značilo da bi papa trebao nadzirati 5100 biskupa, što je nemoguće”, objasnio je otac Hans Zollner, njemački isusovac i jedan od najvećih crkvenih stručnjaka u borbi protiv zlostavljanja djece, te član Organizacijskog odbora ovog skupa. Zollner objašnjava kako treba definirati razine posrednika, odnosno dati biskupskim konferencijama veću odgovornost.
Prvo izlaganje održao je filipinski kardinal Luis Antonio Tagle, nadbiskup Manile, koji je bio vidno dirnut. Priznao je da su žrtve ranili i biskupi time što nisu odgovarali na patnje žrtava, ali su ih i nagovarali da skandale prikriju. – Na taj način štitili smo zločince i instituciju što je rastrgalo naše ljude i ostavilo duboku ranu u našem odnosu s onima kojima smo trebali služiti – kazao je Tagle. – Ako želimo ozdraviti žrtve, moramo ozbiljno shvatiti njihov jad i njihovu bol te moramo hoditi s onima koji su ranjeni stvaranjem povjerenja i traženjem oprosta – kazao je filipinski kardinal.
Drugi govornik bio je malteški nadbiskup Charles Scicluna, član Organizacijskog odbora. Scicluna je i bivši vatikanski tužitelj za slučajeve pedofilije koji je citirao i papu emeritusa Benedikta XVI. koji je govorio da je uloga žrtava bila ograničena kanonskim procedurama te da je tu manjkavost trebalo otkloniti. Scicluna je naglasio pravo i obvezu denunciranja seksualnih zlostavljanja. Govorio je o kanonskim procedurama i potrebnoj suradnji s građanskom pravdom, zatim o dilemi koja se postavlja kada optužbe nisu dokazive, ali su sumnje u počinjeni zločin velike.
Dotaknuo je i pitanje pažljivog ocjenjivanja kandidata za svećeništvo i potrebi da ti kandidati imaju solidno obrazovanje, duhovnu i psihološku ljudskost. Upozorio je i na važnost odabira dijecezanskih biskupa te da se u to trebaju uključiti i vjernici. Kada biskupi prikrivaju ili podcjenjuju prijave onda je to težak grijeh prema episkopalnom integritetu, kazao je Scicluna i naglasio kako samo odlučne akcije poduzete s poštenjem i transparentnošću mogu povratiti povjerenje Božjeg naroda u Crkvu. Na koncu je Scicluna podsjetio na potrebu da svaki biskup omogući da odmah budu dostupni svi protokoli za zaštitu i sigurnost maloljetnika. Svaki biskup mora pažljivo motriti moralni život svećenika. Poslije podne govorio je kolumbijski kardinal Rubén Salazar Gómez. Poslije svakog izlaganja održava se rasprava i postavljaju se pitanja.
Žrtvama se nije vjerovalo
Od svjedočenja koje su iznijele žrtve svećenika pedofila na posebnoj snimci koju su vidjeli sudionici skupa biskupa iz cijelog svijeta možda se može izdvojiti ono da “žrtve imaju potrebu da im se vjeruje, da ih se poštuje, da se brine o njima kako bi ozdravile”. Upravo je to jedna od ključnih točaka. Žrtvama svećenika pedofila cijeli se niz godina nije vjerovalo, čak ih se tjeralo na šutnju. Viđeno je svjedočenje petero žrtava s različitih kontinenata. Svi su se zahvalili što ih se saslušalo, što su mogli iznijeti svoj problem. Svi su iznijeli dramu koja je u njima, koja ih iscrpljuje, troši i posljedice koje su izazvane zlostavljanjem u njihovu svakodnevnom životu, u obitelji i odnosima s drugim ljudima. Traže od biskupa i cijele Crkve da ne budu odsutni, bez reakcije, već da preuzmu odgovornost za ono što se dogodilo i da surađuju s pravosudnim tijelima kako bi taj “tumor” bio izvađen.
>>Darko Pavičić o pedofiliji u Crkvi
Što dalje od ove trule organizacije.