Stiže dodatni zakon za zaštitu od naknada banaka?

Nije neočekivano da banke žele na mostu dobiti ono što će izgubiti na ćupriji, a ako uspiju, i nešto povrh toga. Gubeći naknade za "vođenje" računa na koje sjedaju primanja, na što je država neosnovano prisilila građane 2013., neke već povećavaju ostale naknade. Lider je najveća, Zaba: klijentima je poslala "Obavijest o izmjenama uvjeta poslovanja" u kojoj najavljuje da će od 8. siječnja 2025. "u skladu s društvenom odgovornošću" ukinuti spomenutu naknadu, no i izmijeniti naknade u paketima usluga – gotovo svaku stavku su poskupjeli. Da ostavimo po strani licemjerje spominjanja društvene odgovornosti, posebno zato što ih na ukidanje naknade prisiljava Ministarstvo financija izmjenom zakona, obratili smo se regulatorima na koje smo prvo apelirali da ukinu spornu naknadu, a sada – da ne dopuste da to plate potrošači.

Procjena učinaka

Pitali smo jesu li uoči zakonskih izmjena napravili procjenu financijskih učinaka i uključuje ili ona procjenu smanjenja troškova za građane zbog ukidanja naknade, no i moguće poskupljenje drugih naknada, kao i je li uključena instanca koja bi se bavila zaštitom potrošača. HNB smo pitali odgovaraju li izmjene naknada zahtjevima iz okružnice vezane uz metodologiju formiranja stvarnog troška naknada, koju su bankama poslale u lipnju, kao i smatraju li dovoljno transparentnim obavještavanje o promjeni cijena bezličnom "Obavijesti o promjeni općih uvjeta"? Jer izgleda da su ulagači u investicijske fondove, koji ulažu višak novca, zaštićeniji od radnika i umirovljenika koji su prisiljeni ostaviti novac u banci. I to ne zato što je Hanfa bolji regulator od HNB-a, nego zato jer ih na to primorava – zakon! Prema članku 185. Zakona o investicijskim fondovima, društvo za upravljanje dužno je svim ulagačima poslati obavijest o bitnim promjenama prospekta (a izmjena naknade jest bitna promjena). Dobar je primjer transparentnog informiranja fond Raiffeisen Eurski Val 2025 Bond. Oni su lani, uz detalje koje se odnose na promjenu cijene, ulagačima ponudili da, ako su suglasni, ostanu u fondu, a ako nisu, u zadanom roku zamijene udjele drugima iz portfelja ili izađu iz fonda bez plaćanja izlazne naknade. Zaba je, pak, poslala info o hrpi svojih paketa koje bi trebalo usporediti forenzičkim metodama. Osim transparentnog informiranja, iznimno je važno hoće li građani moći zatvoriti bez troškova račune koji im poskupe. U HNB-u tvrde da hoće – da se prema Zakonu o platnom prometu, tako i sada mora.

Upravo zbog najnovijih bankarskih "eskapada" oko naknada, Primorčevo ministarstvo, uz već najavljenu izmjenu Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, razmišlja o dodatnoj zakonskoj zaštiti potrošača. 

VEZANI ČLANCI:

– S obzirom na već ranije povećane naknade, kao i najave pojedinih banaka čije je povećanje naknada predmet recentnog interesa javnosti, razmatramo mogućnosti pokretanja zakonodavne inicijative radi osiguravanja zaštite interesa potrošača – otkrivaju u Ministarstvu te preciziraju da bi bez naknade moralo biti otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, neograničen broj polaganja i podizanja novca na šalteru ili bankomatu i druge povezane osnovne usluge. Banke neće smjeti ni uvjetovati besplatno korištenje osnovnog računa ugovaranjem drugih usluga.

Nema osnove za rast naknada

HNB je metodologije izračuna naknada tražio do kraja godine, a onda će ih analizirati i vidjeti treba li u nadzor. – Cilj Okružnice je i stvaranje preduvjeta za kvalitetniji nadzor i razmatranje drugih mjera koje će eventualno biti potrebne kako bi se utjecalo na poslovne prakse u pogledu naknada – kaže regulator koji se poziva na aktualni zakon prema kojem je tek iznimno naplata određenih usluga u poslovanju s potrošačima zabranjena ili ograničena. No Ministarstvo pritišće HNB na opipljiviju zaštitu potrošača:

– Ističemo da na temelju članka 308. Zakona o kreditnim institucijama, vezano uz zaštitu potrošača, HNB ima ovlast donijeti podzakonski propis kojim može dodatno urediti naknade vezane uz primanje depozita i odobravanje kredita – kažu. Banke su se pak podijelile na one kojima realni troškovi rastu i one kojima ne rastu: dok se Zaba pravda da je naknade uskladila s rastom troškova energenata, poštarine, zakupa, radne snage, tehnologije, sigurnosti i regulative, u skladu s metodologijom koju su izradili na zahtjev HNB-a, a slično najavljuje i OTP, ostale velike banke: PBZ, RBA, Erste i Addiko kažu da ih neće povećavati, a u HPB-u i izrijekom – da ne postoje faktori zbog kojih bi dizali naknade.

GALERIJA Najviši neboderi u Hrvatskoj: Donosimo listu od 31 impresivne građevine