Zima nam je pred vratima, ali utjecaj klimatskih promjena sve je izraženiji, pa su mnogi u neizvjesnosti što nas očekuje. Hoćemo li ove godine doživjeti pravu zimu s minusima i snijegom ili ćemo ponovno svjedočiti blažoj, toplijoj varijanti? Klimatološki, zima počinje 1. prosinca, dok astronomski ulazi tri tjedna kasnije, 21. prosinca, na dan s najmanje dnevnog svjetla u godini.
Iako zima mnogima priziva slike snježnih pejzaža, posljednjih godina situacija je značajno drugačija. Sve je češća pojava blagih zima, a posljednju prosječnu, „normalnu“, imali smo prije osam godina. Meteorolog za Dnevnik.hr ističe kako današnji osnovnoškolci imaju potpuno drukčiji dojam zime nego što su ga imale starije generacije. Statistički podaci to potvrđuju – u posljednjih 10 godina čak 9 zima bile su tople, a samo jedna prosječna.
Na vremenske prilike utječe niz faktora – temperatura Atlantskog oceana, tlak zraka, te količina snijega u Sibiru tijekom jeseni. Snježniji Sibir često je povezan s hladnijim prodorima zraka krajem zime. Osim toga, klimatski poremećaj El Niño, koji se javlja u Pacifiku, također igra određenu ulogu, iako je zbog udaljenosti njegov utjecaj na Europu slabiji.
Prema trenutačnim prognozama, sjever Europe ove će zime vjerojatno biti hladniji od prosjeka, dok će jug, uključujući Hrvatsku, biti topliji, uz povećan broj hladnih prodora u odnosu na prošlu godinu. Prosinac će započeti s uobičajenim temperaturama, dok se u drugoj polovini mjeseca očekuje zatopljenje. Snijeg za Božić ostaje rijetkost – primjerice, u Zagrebu smo ga imali svega osam puta u posljednjih 40 godina, a posljednji put 2007.
Siječanj će vjerojatno biti najhladniji mjesec zime, s nekoliko značajnih prodora hladnog zraka koji bi mogli donijeti buru i snijeg. Na Jadranu se očekuje manje kiše nego u prosincu, dok će unutrašnjost zabilježiti izraženije oborine. Veljača će, prema svemu sudeći, biti promjenjiva, s izmjenama toplijih i hladnijih razdoblja, te mješavinom kiše, sunca i snijega. U globalu, pred nama je još jedna blaga zima, iako hladnija i s više prodora nego prethodnih godina. Međutim, i dalje smo daleko od snježnih zima kojih se sjećaju starije generacije.
>>> FOTO Snijeg napadao u gradu na istoku Hrvatske i stvorio zastoje u prometu
U Otvorenom, šef DHMZ, g. Guttler hrabro svjedoči i pita "zašto Hrvatska jedina u Europi MORA zasijavati oblake srebrenim jodidom"? Posljedica - muk u msm, e pa šutite i dalje, urednici svih mogućih rubrika: od zdravlja preko ekologije, prometa itd. ; političari svih mogućih opcija, akademici, čak se i Pantovčak zakleo na šutnju po ovom pitanju, Kao što netko reče, i vaša djeca i unuci to udišu, pa nazdravlje. Upravo ovaj tretman zasijavanja izaziva učestalo tuču, obilne kiše i nevremena a opet sve u svrhu uništenja poljoprivrede.