Više od četvrtine građana u Njemačkoj ima migrantsko porijeklo, a kod djece mlađe od 14 godina čak više od trećine. Uz to u zemlji živi oko 13,5 milijuna građana bez njemačkog državljanstva - 16 posto stanovništva. No kada se radi o naturalizaciji, dakle dodjeljivanju državljanstva strancima, Njemačka je među posljednjima u Europi. Razlog tome leži prije svega u nekim vrlo restriktivnim uvjetima koje treba ispuniti da bi se državljanstvo dobilo. Nedavno je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala predstavila u saveznom parlamentu Bundestagu prijedlog novog Zakona o državljanstvu kojim bi se sadašnji strogi uvjeti promijenili, piše Deutsche Welle.
VEZANI ČLANCI:
Najveća je prepreka do sada bila odredba po kojoj se generalno inzistira na načelu jednog državljanstva, kaže Julie Schäfer, odvjetnica specijalizirana za pravo o strancima u kancelariji Schlun & Elven z Kölna. "Ono što prije svega potomke nekadašnjih gastarbajtera, recimo iz Turske ili zemalja zapadnog Balkana, sprečava u dobivanju njemačkog državljanstva je zahtjev da se odreknu ranijeg. Njemačka je jedna od rijetkih zapadnih zemalja koje još na tome inzistiraju", naglašava Schäfer.
Nacrtom novog zakona se predviđa da odricanje prethodnog državljanstva više nije uvjet za stjecanje njemačkog, te se istovremeno skraćuje vrijeme nužnog neprekidnog legalnog boravka u zemlji sa osam na pet godina - kao što je to već slučaj u većini europskih zemalja, objašnjava njemačka odvjetnica. Pri tome je vrlo važno da bi se novim zakonom uvela neka vrsta automatizma: "Dvostruko državljanstvo je formulirano kao načelno pravo. To znači da kada su ispunjeni drugi uvjeti, nadležne službe moraju naturalizirati podnositelja zahtjeva, one tu nemaju više nekog manevarskog prostora", naglašava Schäfer.
Sadašnji zakon dvostruko državljanstvo predviđa samo kao iznimku od pravila. To je prije svega rezervirano za građane Europske unije - oni bez problema mogu imati dva državljanstva. A, nakon poduže procedure, ono se dodjeljuje i onima koji dolaze iz zemalja koje svoje građane ne otpuštaju iz državljanstva - ili zato jer ne žele, ili zato jer to tamo uopće zakonski nije predviđeno. Takve su zemlje primjerice Sirija, Južna Afrika, Afganistan, Alžir ili Iran.
Aktualne odredbe u Zakonu o državljanstvu većim dijelom potječu još od Zakona o pripadnosti carstvu i državi iz 1913. godine, koji je u poslijeratnoj Njemačkoj naprosto preuzet. Tek 2000. je iz naziva zakona izbačena riječ "carski". Taj zakon počiva na načelu porijekla i nacionalne homogenosti (Volksnation): tko je njemački državljaniN, dakle Nijemac, ne može istovremeno biti i nešto drugo. Kao razlog se navodilo da građanin može biti vjeran samo jednoj državi.
Taj argument protiv dvostrukog državljanstava i danas koriste protivnici reforme. Oni tvrde da dvojno državljanstvo dovodi do unutrašnjeg konflikta oko lojalnosti i da se ljudi koji žele njemačko državljanstvo trebaju jasno opredijelit. Osim toga se boje da bi se osoba s dva državljanstva mogla, kako joj kada zatreba, mogla njemačkim zakonima izmicati pozivajući se na svoj drugo državljanstvo i status stranca.
VEZANI ČLANCI:
Cilj reforme Zakona o državljanstvu je s jedne strane da Njemačka postane privlačnija useljenička zemlja za kvalificirane radnike. Istovremeno se uvidjelo da je moderna i otvorena useljenička i integracijska politika ključna za društvenu koheziju u Njemačkoj.
Za dobivanje njemačkog državljanstva postoje osim potrebne dužine legalnog boravka u zemlji i drugi uvjeti. Jedan od njih, koji i u novom prijedlogu ostaje nepromijenjen, je da osoba ne smije biti pravomoćno kazneno osuđena. Osim toga bi i nadalje bilo potrebno imati potvrdu o poznavanju njemačkog jezika, s time da bi se dosada potrebna napredna razina C1 smanjila na jednostavniju razinu B1, a predviđene su i iznimke za posebne slučajeve, kada bi bila dovoljna samo sposobnost najnužnije komunikacije. Jednako tako se i nadalje propisuje obaveza polaganja tzv. testa za naturalizaciju kojim se pokazuje poznavanje nekih osnovnih informacija o Njemačkoj. Dobivanje dvostrukog državljanstva bi trebalo biti olakšano stranim studentima: ukoliko odmah nakon studija nađu posao i počnu raditi, vrijeme studija bi im se priznavalo kao vrijeme provedeno u Njemačkoj i uračunalo u potrebnih pet godina boravka prije mogućnosti postavljanja zahtjeva.
Prijedlog novog Zakona o državljanstvu vladajuća je koalicija predstavila krajem svibnja u Bundestagu. Očekuje se da će u redovnu zakonodavnu proceduru prijedlog biti upućen tokom jeseni.
VIDEO: Vratila se iz Njemačke nakon pet mjeseci rada: Imala sam dobru plaću, ali ne i dobar život
Tak bi trebale imat sve države na svijetu!Samo jedno državljanstvo i gotovo!