KAKVO NAS VRIJEME OČEKUJE

Stiže vrhunac toplinskog vala. Stručnjaci objasnili uzrok ekstremnih vrućina: 'Tek je počelo'

Foto: PIXSELL
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Plaža Banje - jedna od omiljenih plaža u Dubrovniku
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Velike vrućine u Dubrovniku, osvježenje su fontana ili more
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Spas od vrućina mladi Puljani pronašli u moru
23.06.2021.
u 21:50
Procjene su za Jadran da će razina vode biti viša za otprilike pola metra do kraja 21. st.
Pogledaj originalni članak

Toplinski val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku potrajat će do petka kad će malo hladnija zračna masa sa sjeverozapada Europe potisnuti vruć afrički zrak južnije od naših krajeva, najavljuje Kristina Klemenčić Novinc, prognostičarka u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Plaža Banje - jedna od omiljenih plaža u Dubrovniku

Dnevna temperatura zraka spustit će se za pet do sedam stupnjeva, pa će najviše vrijednosti biti većinom između 28 i 32 stupnja, što je primjerenije dobu godine. Stići će i manja količina vlage, nedovoljna za rasprostranjenu kišu. Ne može se isključiti ni mogućnost za grmljavinsko nevrijeme praćeno jakim vjetrom.

– Prema prognostičkim materijalima, zasad sve upućuje na još jedno iznadprosječno toplo ljeto u većini krajeva i uz manje oborine od prosjeka. Stoga i u nastavku ljeta može biti još toplinskih valova, ali bit će i povremenih prodora svježijeg zraka sa sjevera koji će donijeti barem kratkotrajno olakšanje – kaže.

Toplinski val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku, kaže klimatolog u DHMZ-u dr. sc. Ivan Güttler, prirodna je pojava u toplom dijelu godinu.

– Toplinski valovi su u ljeti uobičajeni, no povećava se njihova učestalost, veličina prostora na kojem se javljaju i njihovo trajanje. Ovakve pojave bilježimo istovremeno u većem dijelu Europe. Zanimljivo je da ih možemo bolje prognozirati nego ekstremne oborine, tako da se zdravstveni sektor i građani mogu bolje pripremiti – objašnjava klimatolog kojeg smo upitali i kako će klimatske promjene utjecati na život na ovim prostorima.

– Na žalost, ovakav tip događaja će zbog klimatskih promjena postati još češći i dulje će trajati. Što bude viša emisija ugljikova dioksida u atmosferi, to će toplinski valovi biti sve ozbiljniji problem – upozorava.

U Zagrebu, koji obilježava 160 godina kontinuiranog mjerenja temperature zraka na lokaciji Grič, u tom se razdoblju temperatura u prosjeku podignula za otprilike 1,1 stupanj Celzijusa. Bilježi se, kaže, povećanje broja tropskih noći i toplih dana. Ljudi se moraju prilagođavati klimatskim promjenama, u gradovima treba biti što više zelenih površina, a u kuće i stanove treba uvoditi sustave za hlađenje. No, pravi izvor problema je u emisiji stakleničkih plinova. Toplinski valovi su, ističe, glavno obilježje klimatskih promjena koje nas čekaju idućih desetljeća. Razina svjetskih oceana, pa i Jadranskog mora, godišnje raste tri milimetra.

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Spas od vrućina mladi puljani pronašli u moru

– To zvuči malo, ali akumulira se tijekom stoljeća. Konzervativne procjene za Jadran glase da će razina vode biti viša za otprilike pola metra do kraja 21. stoljeća. Nije to predaleka budućnost – napominje.

Oceanografi savjetuju da se u planove izgradnje na obali ukalkulira i očekivani rast razine mora.

– Želimo imati suhu Dioklecijanovu palaču i u 22. stoljeću. Ne možemo obraniti cijeli Jadran onako kako se brani Venecija, ali u situaciji planiranja nove gradnje treba uzimati u obzir podatke o razini mora – zaključuje Güttler.

 >> VIDEO U četvrtak vrhunac toplinskog vala: Za dvije regije izdano crveno upozorenje

Uz podizanje razine mora problem su i suše. Ljeti pada sve manje oborina. U optimističnom slučaju, ako uspijemo zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 stupnjeva, tada će i količine oborina u Hrvatskoj ostati na povijesnim vrijednostima.

– Prema pesimističnom scenariju, možemo očekivati vrlo sušna ljeta i od 20 do 25 posto manje oborina u većem dijelu Hrvatske. No, možemo zadržati problem pod kontrolom ako promijenimo odnos prema zagađenju – kaže. 

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Velike vrućine u Dubrovniku, osvježenje su fontana ili more

Jedno je istraživanje pokazalo da bi od 2041. do 2070. na području Hrvatske prosječna temperatura zraka u priobalnom pojasu mogla biti i do tri stupnja viša. Toplinski valovi su očito nešto na što se valja priviknuti. I psihički. Ljeti su ljudi iscrpljeniji i mrzovoljniji, pa i agresivniji.

– Znamo da i Mjesečeve mijene utječu na psihu, a kako ne bi visoke temperature koje ljudi osjećaju, ali ih često zanemare. Dolazi do napada slabosti, nervoze i razdražljivosti. Treba paziti na to da se uzima dovoljno tekućine i držati se hlada.

Primjećujemo da su ljudi manje koncentrirani u prometu, pa dolazi do nesreća. Pazimo na starije i bolesne te na kućne ljubimce – kaže psihoterapeut Nebojša Buđanovac.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 20

Avatar Baroudeur
Baroudeur
22:50 23.06.2021.

1757 g topinski val u Europi sa temperaturama do 37,5°. U to vrijeme nije bilo industrije, automobila, aviona,tankera itd. ako se ne varam... Nitko nije mislio drugo nego prirodni ciklusi i jos manje izmisliti namete za ekologiju. Sutra cemo izmisliti novi danak na primjer na plimu cim jedan ledenjak se odkvaci u S poilu.

MZ
mali zeleni
00:38 24.06.2021.

Pazi s cim nas svake ali SVAKE godine "strucnjaci" bombardiraju- svako ljeto je vruce..svaka zima je hladna..majke te mile??? Jos jednom- ljeti vruce,zimi hladno!? Pa zar nam trebaju ti "strucnjaci" da nam kazu ono sto se svake godine ponavlja od kad je svijeta i vijeka!? "Dolazi nezapamcena zima", "Ovo ljeto najtoplije u povijesti" Daj..ne S.E.R.I.T.E.

Avatar Stari_Pjer
Stari_Pjer
00:14 24.06.2021.

najviše temperature koje ja ikada pamtim, to je bio 6. mjesec 2003., kada je Papa Ivan Pavao II bio u Rijeci. Vrućine su bile nesnosne, mladi policajci koji su osiguravali trasu kuda je Papa trebao proći, kolabirali su od vrućine. Ništa neobično, to su cikličke promjene, neovisno o čovjeku. A to, da se klima mijenja, to je glupost koju ne treba ni komentirati. Budalaština je kazati da "mi vidimo kako se klima mijenja". To se ne može vidjeti niti kroz 50 generacija... zbog kratkoće naših života. To bi bilo jednako kao reći da "ja vidim hrast kako raste".