Toplinski val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku potrajat će do petka kad će malo hladnija zračna masa sa sjeverozapada Europe potisnuti vruć afrički zrak južnije od naših krajeva, najavljuje Kristina Klemenčić Novinc, prognostičarka u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
Dnevna temperatura zraka spustit će se za pet do sedam stupnjeva, pa će najviše vrijednosti biti većinom između 28 i 32 stupnja, što je primjerenije dobu godine. Stići će i manja količina vlage, nedovoljna za rasprostranjenu kišu. Ne može se isključiti ni mogućnost za grmljavinsko nevrijeme praćeno jakim vjetrom.
– Prema prognostičkim materijalima, zasad sve upućuje na još jedno iznadprosječno toplo ljeto u većini krajeva i uz manje oborine od prosjeka. Stoga i u nastavku ljeta može biti još toplinskih valova, ali bit će i povremenih prodora svježijeg zraka sa sjevera koji će donijeti barem kratkotrajno olakšanje – kaže.
Toplinski val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku, kaže klimatolog u DHMZ-u dr. sc. Ivan Güttler, prirodna je pojava u toplom dijelu godinu.
– Toplinski valovi su u ljeti uobičajeni, no povećava se njihova učestalost, veličina prostora na kojem se javljaju i njihovo trajanje. Ovakve pojave bilježimo istovremeno u većem dijelu Europe. Zanimljivo je da ih možemo bolje prognozirati nego ekstremne oborine, tako da se zdravstveni sektor i građani mogu bolje pripremiti – objašnjava klimatolog kojeg smo upitali i kako će klimatske promjene utjecati na život na ovim prostorima.
– Na žalost, ovakav tip događaja će zbog klimatskih promjena postati još češći i dulje će trajati. Što bude viša emisija ugljikova dioksida u atmosferi, to će toplinski valovi biti sve ozbiljniji problem – upozorava.
U Zagrebu, koji obilježava 160 godina kontinuiranog mjerenja temperature zraka na lokaciji Grič, u tom se razdoblju temperatura u prosjeku podignula za otprilike 1,1 stupanj Celzijusa. Bilježi se, kaže, povećanje broja tropskih noći i toplih dana. Ljudi se moraju prilagođavati klimatskim promjenama, u gradovima treba biti što više zelenih površina, a u kuće i stanove treba uvoditi sustave za hlađenje. No, pravi izvor problema je u emisiji stakleničkih plinova. Toplinski valovi su, ističe, glavno obilježje klimatskih promjena koje nas čekaju idućih desetljeća. Razina svjetskih oceana, pa i Jadranskog mora, godišnje raste tri milimetra.
– To zvuči malo, ali akumulira se tijekom stoljeća. Konzervativne procjene za Jadran glase da će razina vode biti viša za otprilike pola metra do kraja 21. stoljeća. Nije to predaleka budućnost – napominje.
Oceanografi savjetuju da se u planove izgradnje na obali ukalkulira i očekivani rast razine mora.
– Želimo imati suhu Dioklecijanovu palaču i u 22. stoljeću. Ne možemo obraniti cijeli Jadran onako kako se brani Venecija, ali u situaciji planiranja nove gradnje treba uzimati u obzir podatke o razini mora – zaključuje Güttler.
>> VIDEO U četvrtak vrhunac toplinskog vala: Za dvije regije izdano crveno upozorenje
Uz podizanje razine mora problem su i suše. Ljeti pada sve manje oborina. U optimističnom slučaju, ako uspijemo zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 stupnjeva, tada će i količine oborina u Hrvatskoj ostati na povijesnim vrijednostima.
– Prema pesimističnom scenariju, možemo očekivati vrlo sušna ljeta i od 20 do 25 posto manje oborina u većem dijelu Hrvatske. No, možemo zadržati problem pod kontrolom ako promijenimo odnos prema zagađenju – kaže.
Jedno je istraživanje pokazalo da bi od 2041. do 2070. na području Hrvatske prosječna temperatura zraka u priobalnom pojasu mogla biti i do tri stupnja viša. Toplinski valovi su očito nešto na što se valja priviknuti. I psihički. Ljeti su ljudi iscrpljeniji i mrzovoljniji, pa i agresivniji.
– Znamo da i Mjesečeve mijene utječu na psihu, a kako ne bi visoke temperature koje ljudi osjećaju, ali ih često zanemare. Dolazi do napada slabosti, nervoze i razdražljivosti. Treba paziti na to da se uzima dovoljno tekućine i držati se hlada.
Primjećujemo da su ljudi manje koncentrirani u prometu, pa dolazi do nesreća. Pazimo na starije i bolesne te na kućne ljubimce – kaže psihoterapeut Nebojša Buđanovac.
1757 g topinski val u Europi sa temperaturama do 37,5°. U to vrijeme nije bilo industrije, automobila, aviona,tankera itd. ako se ne varam... Nitko nije mislio drugo nego prirodni ciklusi i jos manje izmisliti namete za ekologiju. Sutra cemo izmisliti novi danak na primjer na plimu cim jedan ledenjak se odkvaci u S poilu.