Poduzetnik, znanstvenik i sveučilišni profesor Stjepan Orešković gostovao je u emisiji “U svom filmu” i otkrio kako je izgradio tvrtku s više od 10 tisuća zaposlenih, što misli o demografskom problemu te kako je na njega utjecalo ličko podrijetlo
“Svjedočimo zakašnjeloj panici i histeriji u vezi recentnog popisa stanovništva. Trebamo gledati na našu naciju i domovinu na jedan skroz drugačiji način nego što se gleda s tom panikom. Kad vidim što sve naši ljudi diljem svijeta rade i postižu, to zovem globalnom Hrvatskom, sve je to Hrvatska i Hrvati, kao što su Irci stvorili globalnu Irsku. Da ćete ljude natjerati da žive kao što su ljudi živjeli i razmišljali u 19. stojeću, to je potpuno nezdravo i nezamislivo.”, izjavio je sinoć poduzetnik i znanstvenik Stjepan Orešković gostujući u emisiji “U svom filmu” kod Tončice Čeljuske na HRT-u.
Orešković je znanstvenik svjetskog ugleda, sveučilišni profesor, predavač na prestižnim svjetskim univerzitetima, ali i suvlasnik M+ Grupe, uspješne kompanije s više od 10 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj i svijetu, u kojoj on i supruga Manica imaju većinski paket dionica.
"Mi smo statistički gledano jedna od 126.000 privatnih tvrtki u Hrvatskoj i po tome smo naprosto slični mnogima koji posluju u Hrvatskoj. Slični smo i po tome što smo obiteljska tvrtka. To je priča u kojoj bi se mogli prepoznati mnogi hrvatski poduzetnici koji pokušavaju iz jedne obiteljske energije izvući najviše što se može, okupiti snage i pokušati nešto napraviti. S druge strane, ono po čemu smo mi specifični je to da smo na tu snagu obitelji dodali moderne instrumente upravljanja, primili ulaganja niza investicijskih fondova, i hrvatskih i međunarodnih, izlistani smo na burzi. Često puta se u ekonomskoj teoriji razglaba o tome je li obiteljska kompanija nešto što je najbolje, pa možete naći jako puno primjera u svijetu da je to tako ili pak da se radi o jako puno dioničara i burza. Mi smo zlatna sredina", rekao je Orešković, pojašnjavajući kako se M+ Grupa bavi biznisom koji se zove eksternalizacija poslovnih procesa, što ustvari znači kako vodi odnose s klijentima za velike kompanije iz svijeta.
Objašnjavajući kako je kompanija iz male Hrvatske postala konkurent globalnim igračima, Orešković je naglasio brzinu usvajanja modernih tehnologija u poslovanju M+ Grupe. Uz korištenje kanala komunikacije kao što su email, Facebook, ali i tehnologije poput chatbota i strojnog učenja, M+ Grupa proširila se na 62 svjetska tržišta i pruža usluge na 32 jezika. Kupili su kompanije u nizu zemalja, ovih dana i jednu sa 1600 zaposlenih u Njemačkoj, jer imaju mladi i stručan tim za akvizicije, jedan od najboljih na svijetu - uvjeren je Orešković.
Oreškovićevoj kompaniji dobro ide, a to je odlična vijest za - buduće umirovljenike. Naime, u M+ Grupu investirala su sva četiri obvezna mirovinska fonda u drugom stupu, a Orešković kaže kako ga je to dodatno prisililo na ubrzani razvoj, jer više ne odgovara samo sebi nego i svim drugim investitorima.
Na pitanje čija je u kompaniji zadnja, odgovorio je: “Nema tu zadnje. Kad se radi o strateškim odlukama, velikim klijentima i akvizicijama, naravno da je tu bitna moja uključenost, važni su i skupština i Nadzorni odbor. Što se tiče operativnog poslovanja, bilo bi nelogično zaposliti nekoga tko misli da nema slobodu odlučivanja i izražavanje svoje kreativnosti.”
Orešković ima i optimističan pogled na širu sliku hrvatskog gospodarstva:"Treba prestati robovati shemama koje vučemo iz prošlosti. U Hrvatskoj je nastala cijela jedna nova ekonomija, primjer za to je Agrivi ili tvrtke koje proizvode izvanredne naočale za dronove, kao i fantastične marketinške agencije. Nastao je cijeli jedan novi svijet koji se još kvalitetno ne vidi. Tu je prva generacija ljudi koja nema više nikakve veze s tranzicijom, neopterećena mislima, lokalnim bitkama i problemima".
Ljudi su za Oreškovića najveći kapital, pa je istaknuo kako u mobitelu ima više kontakata nego Facebook sljedbenika, iako je aktivan na toj društvenoj mreži, u posljednje vrijeme često i na temu pandemije. Upravo je to predmet njegovog znanstvenog interesa.
"Ono čega smo nedovoljno svjesni jest to su epidemije prije svega fenomeni ljudskih ponašanja, dok je virus samo početno stanje, njegova pojava je posljedica raznolikih promjena. Koliko je virus opasan ovisi o tome koliko razumijemo ljudsko ponašanje. Postoje enormne razlike u zemljama diljem svijeta koje su drugačije odgovorile na pandemije i suočile se s istom, bilo da se radi o broju umrlih, narušenosti demokracije i ljudskih sloboda ili ekonomskoj krizi. Imamo sada dvije suprotstavljene strane. S jedne strane, nastala je trajna šteta nad ljudima i povjerenjem a znanstvenu perspektivu, a cjepiva i lijekovi distribuirani su brže nego ikada prije u povijesti. Tu je i jedno razumijevanje znanosti kao da je ona svemoguća i neupitna te su tako stvorena očekivanja kod ljudi koja su potpuno nerealna".
Orešković je istaknuo kako je svaki dan školskih praznika proveo u rodnoj Lici. Smatra kako ga povijest određuje, a Nikolu Teslu uzima za primjer da je potrebno ići za vlastitim srcem i idejom. “Iz srca i strasti ne možete ništa napraviti ako razmišljate samo o novcu, materijalizmu i slavi.”, naglasio je.
Ne zabrinjava ga odlazak mladih iz Hrvatske, kao što ga ne zabrinjava odlazak djece iz obitelji. Njegovo troje djece obrazovano je u inozemstvu, a dvoje od njih još uvijek su tamo, dok se sin Luka vratio u Hrvatsku, gdje je zasnovao obitelj.
"Djeca trebaju otići iz obitelji kada dođe vrijeme za to. Mi Hrvati pretjerujemo, imamo taj mediteranski sindrom, za razliku od Velike Britanije koja šalje djecu od 10 godina u internate. Mislim da bi svaki Hrvat trebao iskusiti život u inozemstvu u trajanju od barem jedne godine jer nakon toga bolje razumije ljude, svijet, kulturu, život… Nemojte se nikad kladiti unaprijed što će mladi ljudi napraviti", zaključio je Orešković.
Sjećamo se druga Stipe...