Šterc: Država bi za novorođenče morala davati od 5 do 10 tisuća eura

Ubrajamo se među 15 najstarijih nacija na svijetu. Lani je rođeno najmanje djece dosad, samo njih 39.596. Sutra neće imati tko raditi za naše mirovine. Deseci tisuća mladih se iseljavaju. Ali – pronatalitetna politika, bez obzira na to tko bio na vlasti, nije top tema!

Nije istina da nema novca

Sporadično se pojavljuju bajkovite teorije da ćemo riješiti problem useljavanjem stranaca iako ne možemo zaustaviti iseljavanje mladih – pa čime bismo onda privukli strance i kako im osigurali posao i krov nad glavom, što su osnovni uvjeti da bi se povećao broj rođene djece?

– Demografska politika mora biti sastavni dio ekonomske politike, a ne socijalne. Trebamo stvoriti uvjete u kojima obitelji neće biti ograničene egzistencijom kad odlučuju hoće li imati djecu i koliko njih, a to znači da imaju stan, posao, sigurnost. Problem je u tome što se Hrvatska nije razvijala u prostoru i zato je prazna. Potrebna nam je decentralizacija razvoja jer je bitno da se razvija i Knin i Drniš i slavonska Orahovica. Uz dobru pronatalitetnu politiku nužna je i blaga integracijska politika i useljavanje u mjestima gdje imamo prazan prostor. Novi Zakon o radu doveo je u nezgodnu situaciju žene koje podižu djecu, dok su one u Francuskoj i skandinavskim zemljama pozitivno diskriminirane. Nije slučajno da devet od 12 najrazvijenijih europskih zemlja ima dobru demografsku sliku – kaže prof. dr. Anđelko Akrap. Na teorije kako ćemo problem riješiti useljavanjem stanovništva Akrap uzvraća: – Koga mi možemo useliti kad nam se iseljavaju mladi? Od kraja 19. stoljeća do danas Hrvatska nije mogla zaposliti ni svoje stanovništvo. Treba biti sposoban useljenike integrirati u društvo. Vodeće zemlje EU danas dozvoljavaju samo selektivno useljavanje.

Njegov kolega Stjepan Šterc slaže se da demografsku politiku treba izvući iz socijalne i obiteljske jer ona mora biti dio ekonomske politike.

– Demografska politika temelj je gospodarstva i to znaju svi ekonomisti na Zapadu jer, ako su demografski parametri negativni, ako imamo depopulaciju, iseljavanje mladih, nema gospodarskog rasta. Demografska politika strateško je pitanje za razvoj i opstanak Hrvatske, no treba donijeti političku odluku da je to ključna stvar. Ekonomisti će reći da nemamo novca za to, a ja tvrdim da imamo. Neka samo pogledaju proračun. Milijardu i pol kuna izdvajamo za udruge, dajemo poticaje za razne djelatnosti od nekoliko milijardi kuna. A što je važnije za Hrvatsku? Poticaji, udruge ili djeca? Za revitalizaciju zemlje nužno je da se rađa 55.000 djece godišnje i da se izdvaja 3 do 4% novca iz proračuna, što je manje od novca koji se izdvaja za udruge i poticaje. Da bi došlo do demografske obnove, uz klasične mjere obiteljske politike trebalo bi stimulirati rađanje svakog djeteta s naknadom od 5000 do 10.000 eura. Čak i tada bismo izdvajali do pet posto novca iz proračuna, a sad izdvajamo 10 posto za irelevantne stvari – oštar je Šterc.

Previše nesigurnosti

Prof. psihologije Mirjana Nazor smatra da nesigurnost na mnogim frontama uz ekonomsku dovodi do toga da se mlade obitelji sve teže odlučuju imati djecu.

– Jaslice, vrtići, škole ne prate potrebe mladih obitelji jer ili ih nema dovoljno ili ne prate radno vrijeme roditelja. Mnogi se poslovi mogu danas raditi od kuće i to bi ženama trebalo omogućiti prvih četiri-pet godina djetetova života jer bi većina majki voljela biti s djetetom u toj dobi, ali i raditi. Mi samo formalno zastupamo pronatalitetnu politiku, a mlade društvo u stvarnosti ne podržava. U praksi trudnice dobivaju otkaze ili za njih nema posla nakon što rode – kaže Nazor.

>> Gdje je Hrvatska puna života? Donosimo drugu stranu demografske katastrofe!

>> Problemom nataliteta bavi se i portal Večernjeg lista u svojoj VL Inicijativi u kojoj, također, možete predložiti rješenje za to goruće pitanje u hrvatskom društvu.