Čudno mi je da u Crkvi egzistira časna sestra s protukatoličkim stavovima

Profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu dr. Stjepo Stephen Bartulica jedan je od pionira hrvatskog konzervativnog pokreta. Vodi udrugu Centar za obnovu kulture (COK) koja, zajedno s Vigilareom dr. Vice John Batarela, sljedećeg tjedan organizira "Kulfest – Festival progresivne kulture" na kojem će se s konzervativne pozicije razgovarati o bitnim društvenim i političkim pitanjima. Očekuje se nastup bojnih gostiju, među kojima će biti intelektualna zvijezda dr. Nino Raspudić i europski ministar kulture dr. Tibor Navracsics.

:: Zašto ste pokrenuli Kulfest?

Ideja je bila da se hrvatskoj javnosti, a posebno mladima, ponudi nešto što bi bilo alternativa lijevoj kulturnoj paradigmi. Jako je važno otvoriti neka pitanja koja do sada nisu bila u središtu pozornosti.

:: Koja su to pitanja?

Recimo ekonomske slobode iz konzervativne perspektive. Mi smo za red i poredak. Država ima svoju ulogu i smisao i drago nam je što imamo hrvatsku državu. Međutim, jako je važno otvoriti oči prema stvarnosti. Hrvatska je država postala preskupa, ima upravu koja je nepotrebno velika.

:: Hoćete reći da država od građana uzima previše poreza?

Država je preglomazna i, rekao bih, nezasitna.

:: Onda vjerojatno imate prijedlog kako smanjiti proračun?

Jako je važno ponavljati da novac u državnom proračunu nije nastao ni iz čega. Država kao takva ne stvara ništa, nego uzima od građana i tvrtki. Voljeli bismo da su ministri škrtiji, odnosno štedljiviji s našim novcem.

:: Ova SDP-ova vlada na vlasti je tek četiri godine. Međutim, HDZ je uglavnom bio na vlasti od uspostavljanja neovisnosti. Znači li to da i HDZ ima puno socijalističkih elemenata u svom gospodarskom programu?

Nažalost, da. Jedan od glavnih uzroka naše nevolje jest što je vodeća stranka na desnici vodila takozvanu "big government" politiku. I za vrijeme Ive Sanadera vidjeli smo da je proračun bio svake godine sve veći i veći. A da i ne govorim o odnosu prema državnim tvrtkama iz kojih se izvlačio novac. Nije slučajno da se ta korupcija događala u državnim, a ne u privatnim kompanijama. HDZ se koristio državnim tvrtkama, nad kojima je imao kontrolu.

:: Vidjeli ste naznake HDZ-ova gospodarskog programa. Je li obećavajući ili još uvijek u njemu ima socijalističkih elemenata?

Rekao bih na prvi pogled da je pozitivan smjer, ali ipak uz jedan oprez. Njemački IFO institut zalaže se za to da se suočimo s teškim strukturnim pitanjima. Ja bih se prije ugledao na primjer Slovačke, koja je nama sličnija od Njemačke. Slovačka je fleksibilizirala tržište rada i omogućila je velike strane investicije. Nisu slučajno velike autokompanije došle u Slovačku. Mislim da Slovačka proizvodi najviše automobila po stanovniku. To je zato što je država bila svjesna da se mora prilagoditi potrebama investitora. Mi cijelo vrijeme prkosimo tim datostima u ekonomiji.

:: Upozoravate da je hrvatsko društvo pod dominacijom lijeve političke misli. Gdje vidite tu dominaciju?

Na više razina. Možda ponajviše u akademskoj zajednici, a pogotovo na humanističkim fakultetima. To nije samo slučaj u Hrvatskoj. Imate puno neomarksista koji i dalje predaju u Francuskoj, Americi... Nije to nešto iznimno za Hrvatsku. Nije se u Hrvatskoj dogodila neka dublja promjena nakon raspada komunizma. Zbog toga nije iznenađenje da su opinion makeri u medijima više skloni lijevom svjetonazoru. Zato ispada da je ovo za što se mi zalažemo nešto novo i, nadam se, svježe. Do sada ovakve ideje nisu mogle doći do izražaja.

:: Jeste li zadovoljni postignutim?

Jesam. Ponekad to nije zahvalan posao jer će vas rijetki potapšati po ramenu i čestitati. Najviše me ohrabruje reakcija mladih. Oni razmišljaju na dobar način. Rekao bih da ih privlače ove ideje.

:: Do sada smo na proljeće imali ustaše i partizane, Bleiburg i Jasenovac, a sada imamo Kulfest i Subversive festival.

To je slučajno. Svibanj je dobro vrijeme za ovakav festival jer su studenti još u Zagrebu. Mi ne ulazimo u povijesne teme. Nama konzervativcima nisu prioritet povijesne rasprave. To iscrpljuje ljude. Želimo više govoriti o stvarima koje su relevantne za budućnosti.

:: Kako to da časna sestra Teresa Forcades nije došla na vaš Kulfest. Čini se da joj je bliži ljevičarski Subversive festival?

Ima dovoljno neomarksista koji zastupaju takve teze. Ne želimo zbunjivati ljude. Kulfest okuplja ljude koji žele da se Hrvatska mijenja. Ne znam što bismo dobili raspravom koja bi se pretvorila u veliku svađu između onih koji zastupaju lijeve marksističke ideje i onih koji su za slobodno tržište.

:: Što mislite o tezama Terese Forcades?

Mislim da je njezina osnovna pogreška što sve gleda kroz prizmu moći pa onda i Katoličku crkvu. Ako tko gledamo Crkvu, onda naravno netko odmah može prigovoriti to što su papa, biskupi i svećenici muškarci. Ispada da je to patrijarhalna struktura. Međutim, istina je drukčija. Crkva je pozvana na služenje i svatko ima svoj način da služi iz ljubavi prema drugima i da slijedi Isusa Krista.

:: Je li vama čudno što Crkva tolerira marksisticu u svojim redovima?

Ne znam kakav je njezin status u Španjolskoj. Otvoreno se zalaže za protukatoličke stavove, što mi je vrlo čudno.

:: Vaš prijatelj i jedan od pokretača konzervativnog pokreta dr. Vice Batarelo kritizirao je predsjednicu Kolindu zbog "skretanja ulijevo" jer se za vrijeme posjeta SAD-u sastala s Hillary i Billom Clintonom. Kako ocjenjujete početak njezine vladavine?

Mislim da je za ono što mi želimo promicati dobro što je izabrana Kolinda. Konzervativci su Kolindu javno podržali iako sam ja radio kod bivšeg predsjednika. Mislim da je poslala neke vrlo pozitivne poruke.

:: Je li, po vašem mišljenju, njezina politika konzervativna? Ima li previše liberalnih elemenata?

Još je rano o tome govoriti. Nadam se da će biti dosljedna. Naša uloga nije nekritički navijati za nekoga, nego da imamo svoj stav o politici i političkim akterima. Podržat ću je kada budem smatrao da su njezini potezi dobri. Javno sam pozdravio odluku da makne Titovu bistu iz Ureda predsjednika. Zašto se ne bi promijenilo i ime trga u središtu Zagreba.

:: Je li HDZ konzervativna stranka?

Kada se gleda njegovo članstvo, mislim da je prilično konzervativan. Meni često pristupaju ljudi iz mladeži HDZ-a. Jako ih zanima konzervativizam. Što se tiče vodećih struktura, to će vrijeme pokazati. Pogotovo kada je riječ o gospodarskim pitanjima. Tražimo da političari sami sebe razvlaste i da vrate prostor običnim ljudima da stvaraju. Mi želimo da političari mogu manje zapošljavati svoje ljude. :: Nisam siguran da su na to spremni.

:: Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je rastavljen. Treba li to biti problem za konzervativnog političara ili je to isključivo njegova privatna stvar?

Teško mi je to sada reći. Sudeći po prošlosti, dojam je da Hrvati to ne zamjeraju političarima.

:. Koji je vaš stav?

To je vrlo intimno pitanje, tako da ne bih javno donosio sud o tome. Držim da je brak vrlo važna institucija te da nije svejedno kako ljudi žive u svome privatnom životu.

:: Vi ste dugo godina bili savjetnik predsjednika Ive Josipovića, koji je ljevičar. Kako ste kao konzervativac plovili u tim političkim okolnostima?

Zahvaljujem vam na tom pitanju jer to mnogima nije jasno. Prema predsjedniku sam uvijek otvoreno zastupao svoje stavove. On je otpočetka znao kako razmišljam o nekim pitanjima. Bilo je vrlo velikodušno od njega što mi je pružio priliku. Međutim, ta suradnja odnosila se na pitanja odnosa s vjerskim zajednicama. Ako je u interesu Hrvatske da jedan predsjednik agnostik dobro razumije život vjernika, onda mogu reći da sam doprinio tome. Konzervativci nisu slijepi ideolozi. Nas ništa ne sprečava da sjednemo s ljudima koji ne misle kao mi. Tu ne vidim neki načelni problem. Činiš koliko možeš u danim okolnostima. Mogu reći da sam u Hrvatskoj razvio prilično dobre odnos s mnogim ljevičarima iako se često ne slažemo.

:: Niste se osjećali osamljeni na Pantovčaku?

Sigurno nisam razmišljao kao većina. Ne mislim da sam se kompromitirao. U danim okolnostima radio sam najbolje što sam mogao.

:: Jeste li se s Josipovićem razgovarali nakon izbora?

Pa čestitali smo si Uskrs. Više od toga ne.

:: Dok je bio predsjednik, govorilo se o njegovu približavanju vjeri.

To trebate pitati njega. On je više puta pokazao znatiželju za te teme.

:: Koja stranka ima najviše konzervativnih elemenata u svom programu?

(dugo razmišlja) Mislim da ova ideja još nije na pravi način artikulirana. Glavni problem kod desno orijentiranih stranaka jest, smatram, manjak ekonomskog liberalizma.

:: Neki portali bliski HDZ-u, ali i neki HDZ-ovci, dosta su žestoko napadali Željku Markić.

Svatko ima svoje ambicije. Ona je pokazala da može voditi inicijativu za brak. Trebamo se naviknuti poštovati slobodu pojedinaca da se javno angažiraju. Nedostaje nam malo slobodarskog duha i stvarne tolerancije. Ono što vidim da se piše po portalima, to su i dalje niski udarci.

:: Je li vas iznenadila jačina i beskrupuloznost tih napada?

S obzirom na to da živim u Hrvatskoj već 20 godine, mogu reći da me to nije iznenadilo.

:: Hoćete li se kandidirati na sljedećim parlamentarnim izborima?

Trenutačno je vrlo velika gužva u politici. Mi smo ušli u ovaj javni angažman jer imamo dugoročne planove. Prije svega želimo formirati ljude. Nikad ne reci nikad, ali prije bih rekao da neću.

>> Jeste li konzervativac? Ako se ne žurite i nikad ne želite radikalne promjene - jeste