Godine 1951. Sjedinjene Američke Države potpisale su sporazum s Danskom u kojem su se obvezale štititi Grenland od napada. Prošlo je 74 godine, a prijetnja sada dolazi od Amerike. Ovaj tjedan novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump izazvao je šok u Europi kada je odbio isključiti mogućnost korištenja vojne sile za aneksiju najvećeg otoka na svijetu, autonomnog teritorija s 57.000 stanovnika koji je dio Kraljevine Danske.
Trump, koji je također iznio ideju o preuzimanju Kanade i Panamskog kanala, već dugo ima oči uprte u Grenland – geostrateški važan otok bogat mineralima i naftom. Iako nema puno sumnje u to koji bi narod pobijedio u sukobu, Danska bi mogla imati veće šanse ako se obrati pravnicima. Kopenhagen bi mogao pitati jesu li zemlje EU na neki način obvezne braniti Grenland, može li se pozvati na zajedničku obranu NATO-a protiv napada najvećeg člana saveza i koje su obveze Washingtona prema ugovoru iz 1951. godine.
SAD ima, kako podsjeća Politico, daleko najveći obrambeni proračun na svijetu, s potrošnjom od 948 milijardi dolara prošle godine. Njegove oružane snage broje 1,3 milijuna osoblja, od kojih su neki trenutačno stacionirani na Grenlandu. Danska je, s druge strane, prošle godine potrošila 9,9 milijardi dolara, ima samo 17.000 vojnika, a većina njezine teške vojne opreme donirana je Ukrajini.
Ako Trump doista ispuni prijetnju da će anektirati Grenland silom, "to bi bio najkraći rat na svijetu, jer Grenland nema nikakvu obrambenu sposobnost", procijenio je za Politico Ulrik Pram Gad, viši istraživač Danskog instituta za međunarodne studije. Neki danski brodovi obalne straže redovito posjećuju jugoistočni Grenland, ali danski tisak izvještava da softver potreban za gađanje ciljeva nikada nije kupljen i instaliran, dodao je. Pram Gad rekao je da ga zbunjuju Trumpove namjere. "Je li to hrabrost? Je li to prijetnja diplomacije između saveznika? Ne znamo baš, ali to će biti njegov način rada u sljedeće četiri godine."
Visoki dužnosnici, uključujući danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena i njegova odlazećeg američkog kolegu Antonyja Blinkena, u početku su odbacili Trumpove komentare. Međutim, danska premijerka Mette Frederiksen organizirala je sastanak s čelnicima stranaka u četvrtak kako bi raspravili ovo pitanje. "Vrlo ozbiljno shvaćamo ovo, ali nemamo ambiciju eskalirati rat riječima s predsjednikom koji ulazi u Bijelu kuću", poručio je Rasmussen.
Prema ugovoru iz 1951. godine, Sjedinjene Američke Države preuzele su zakonsku obvezu braniti Grenland od bilo kojeg napada. Ova obveza proizašla je iz nesposobnosti danskih oružanih snaga da same, bez vanjske pomoći, učinkovito obrane Grenland od potencijalnog agresora. "Danska je vrlo svjesna da ne može obraniti Grenland ni od koga sama", rekao je Kristian Søby Kristensen, viši istraživač na Sveučilištu u Kopenhagenu, u Centru za vojna istraživanja. "Kada bi Trump pokušao zauzeti teritorij silom, pitanje je: Koga bi [Amerikanci] napadali? Svoje vojnike? Oni su već tamo", dodao je.
Sjedinjene Američke Države znatno su smanjile svoju vojnu prisutnost na Grenlandu nakon završetka Hladnog rata, no radar koji brzo upozorava na opasnost ostao je na svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadu otoka. Ova ključna imovina omogućuje detekciju svemirskih letjelica i balističkih raketa, uključujući potencijalne nuklearne bojeve glave lansirane iz Moskve. S druge strane, danske oružane snage nisu opremljene ni obučene za suočavanje s invazijom SAD-a. "Njihova glavna zadaća bila je upravljanje svakodnevnim vojnim aktivnostima u mirnodopskim uvjetima", objasnio je Søby Kristensen, dodajući da redovito raspoređuju patrolne zrakoplove i brodove u grenlandske vode.
Prošlog prosinca danski ministar obrane Troels Lund Poulsen najavio je novi paket obrambenih ulaganja u iznosu od "dvoznamenkastih milijardi" kruna za zaštitu Grenlanda. Taj pritisak izazvan je zahtjevima SAD-a, uključujući i one Trumpove tijekom njegova prvog mandata, prema riječima Marca Jacobsena, izvanrednog profesora na Kraljevskoj danskoj vojnoj akademiji. Kada je Trump prvi put iznio ideju o kupnji Grenlanda 2019. godine, "to je bio dio američke strategije da natjera Dansku da troši više svog vojnog proračuna na nadzor Grenlanda", rekao je.
Iako su danske oružane snage mnogo manje od američkih, Kopenhagen je ipak među onim europskim prijestolnicama koje su vrlo ozbiljno shvatile potrebu za jačanjem obrane od početka rata u Ukrajini. Danska je prošle godine potrošila 2,37 posto svog BDP-a na vojsku, što je više od NATO-ova cilja od dva posto, a planira i daljnje povećanje. Dansko zrakoplovstvo zamjenjuje svoju flotu F-16 borbenih zrakoplova modernim američkim borbenim zrakoplovima F-35, a trenutačno traži i sustave protuzračne obrane.
Međutim, Danska je također značajno smanjila svoje vlastite zalihe oružja donirajući topničke sustave i tenkove Kijevu, tvrdeći da se, za razliku od Ukrajinaca, Danci ne suočavaju s izravnom prijetnjom neprijateljske imperijalističke sile. Ipak, donirana vojna oprema bila bi malo korisna za obranu Grenlanda od američke invazije. "Jedini način da se djeluje tamo jest zrakom ili morem. Kopneni rat ima vrlo malo smisla na Grenlandu", rekao je Søby Kristensen.
Ako bi Kopenhagen odlučio oduprijeti se oslanjajući se na pravila i zakone, mogao bi zatražiti pomoć EU. U srijedu je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao da Europska unija neće dopustiti otimačinu zemlje – no nije jasno hoće li Kopenhagen zapravo moći računati na EU za vojnu pomoć. U slučaju "izuzetno teoretske" američke invazije na Grenland, EU-ova klauzula o uzajamnoj pomoći u članku 42 (7) Ugovora bi se primijenila, rekao je glasnogovornik Europske komisije novinarima ovog tjedna. Međutim, klauzula "nema nikakvog smisla u svom trenutnom obliku jer iza nje nema stvarne vojne sile", napisao je Daniel Fiott, iz Centra za sigurnost, diplomaciju i strategiju na Bruxelleskoj školi za upravljanje.
Također nije jasno može li se Danska, kao osnivač NATO-a zajedno sa SAD-om, pozvati na članak 5 – klauzulu o uzajamnoj pomoći saveznika – protiv drugog saveznika. "U suštini, imat ćete jednog člana NATO-a koji anektira teritorij drugog člana NATO-a. Dakle, to bi bilo prilično neistraženo područje", rekla je Agathe Demarais, viša stručnjakinja za politiku Europskog vijeća za vanjske odnose. "Kada razmislite o tome, to jednostavno nema smisla."
ovdje invazija nije potrebna , samo američki vojnici koji se nalaze na grenlandu su dovoljni za preuzeti sve trebaju samo reći od danas je grenland naš i gotovo jer jednostavno im se nema tko oduprijeti .