Zbog svojih uvjerenja ljekarnica je odbila izdati ženi propisane kontracepcijske pilule, a osim povrede prava te pacijentice, ovaj posljednji zagrebački slučaj pokrenuo je ponovno pitanje priziva savjesti i pobačaja u Hrvatskoj. Priziv savjesti omogućen je liječnicima ginekolozima koji se, pozivajući se na vlastitu savjest, njime izuzimaju od obavljanja pobačaja, dok ljekarnici iz istog razloga mogu odbiti izdati takozvane “pilule za dan poslije” i regularnu kontracepciju.
No, u oba ta slučaja ljekarnik, pa tako i zaposlenica zagrebačke ljekarne iz ovog posljednjeg slučaja, mora ženu uputiti u drugu ljekarnu i prije toga provjeriti radi li ta druga ljekarna, je li tamo dostupan taj kontraceptiv, ali ljekarnik koji će ga izdati. Takvo pravilo propisano je Naputkom za provođenje ljekarničkih usluga na koje mogu imati utjecaj moralna i religiozna uvjerenja koji je Hrvatska ljekarnička komora donijela prije tri godine.
U tom naputku među ostalim piše da, ako ljekarnika njegova uvjerenja sprečavaju u provođenju određenih usluga, on mora prije zaposlenja “dobro razmisliti gdje će raditi i je li usluga na koju ima prigovor savjesti dostupna i u blizini”. Nadalje, piše i da o takvom svojem stavu mora informirati i poslodavca, voditelja ljekarne, kolege te da ne smije diskriminirati pacijenta ni po jednoj osnovi te ga treba uputiti drugom stručnjaku istih kvalifikacija.
Na taj naputak upućuje i Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, napominjući da je jasno utvrđen način postupanja kako za ljekarnika koji se poziva na to pravo tako i za poslodavca. – Žao nam je ako je bilo koji pacijent imao neugodnosti ili bio uskraćen za uslugu izdavanja lijeka u ljekarni kad je riječ o ovom pitanju.
Zaprimljena žalba pacijentice zajedno s očitovanjem odgovorne osobe ljekarne dostavljena je neovisnom Povjerenstvu za etiku i deontologiju unutar Hrvatske ljekarničke komore i trenutačno je u procesu rješavanja – rekla je Soldo.
58% ginekologa ne radi pobačaj
Pitanje priziva savjesti ponovno će postati dnevnopolitička tema s obzirom na to da do kraja veljače treba biti donesen prvi hrvatski zakon koji će regulirati pobačaj, a dio kojeg će biti i pitanje priziva savjesti. Podsjetimo, odlukom Ustavnog suda naloženo je Saboru da do 21. veljače 2019. donese spomenuti zakon, a na njemu je počelo raditi posebno osnovano povjerenstvo u Ministarstvu zdravlja.
– Povjerenstvo je osnovano, sastavljeno od liječnika, pravnika i bioetičara. Oni analiziraju iskustva i ishode s takvim zakonom u zemljama diljem svijeta, tko je koje modele uporabio i što je koji model donio. Sada se ti modeli i rezultati analiziraju – rekao je prof. dr. sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva.
Osnivanje tog povjerenstva dugo se najavljivalo, a imena njegovih članova nisu još poznata, premda već sam sastav može signalizirati u kojem će se smjeru ići. Jasno je da je taj zakon više od medicinskog pitanja. Osim javnosti raslojeni su i sami stručnjaci tako da trenutačno, prema posljednjim podacima, u hrvatskim bolnicama čak 58 posto liječnika ginekologa zbog priziva savjesti ne obavlja pobačaje.
Zdravlje je iznad religije
– Te su brojke veće nego prije četiri godine. Institucionalni priziv savjesti u Hrvatskoj ne postoji, pojedinačno ga liječnici mogu imati, ali javne ustanove moraju osigurati zdravstvenu skrb ženama. Pravo na reproduktivno zdravlje ljudsko je pravo tako da kršenje bilo kojeg reproduktivnog prava znači kršenje ljudskih prava. Svatko može konzumirati svoju vjeru, ali ne kroz profesiju – komentira dr. Dubravko Lepušić, ginekolog, dodajući da žene u Zagrebu još imaju izbor, dok je u manjim sredinama prekid trudnoće veliki problem.
U svakom slučaju, gdje god priziv savjesti bio aktualan, pacijentici se mora osigurati ono što joj zakon jamči. Prim. dr. sc. Vesna Stepanić, ginekologinja, objašnjava da žena mora moći ostvariti svoje pravo. Kako kaže ova članica ekspertne grupe za pitanja pobačaja Europskog društva za kontracepciju i reprodukcijsko zdravlje, u zemljama s liberalnijim zakonima o prizivu se ne govori u tom kontekstu jer je riječ o zanemarivom broju ljudi, ali sasvim je suprotno u društvima u kojima to tako zakonski nije definirano.
Bivši ministar zdravstva Siniša Varga, dr. med. dent., smatra da oni s prizivom savjesti trebaju obavljati poslove u kojima nemaju izravan kontakt s pacijentima, npr. u znanosti, nastavi, farmaceutskoj industriji. Varga smatra da je odgovornost Ministarstva da to regulira u strukovnim zakonima, a poslodavca da osigura zamjenu jer, kako kaže, ne smije pacijent ovisiti o sreći na koga će naići u smjeni zdravstvene ustanove.
Iz Hrvatske liječničke komore komentiraju da se liječnici moraju pridržavati i kodeksa medicinske etike, deontologije i zakona. Kako kaže prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, kodeks omogućuje priziv savjesti liječniku ako time ne ugrožava život i zdravlje pacijenta, no mora ga uputiti drugom liječniku iste struke.
– Nepružanje zdravstvene usluge može biti protupravno i povući građansku, kaznenu i disciplinsku odgovornost. U vezi s kontracepcijom, liječnik treba promicati ponajprije odgojne i prirodne postupke, a zatim one postupke planiranja obitelji koje su u skladu s medicinskim spoznajama i moralnim stavovima žene i muškarca. Drugim riječima liječnik treba savjetovati, ali sloboda je pacijentice da odlučuje o svojem životu – objasnila je prof. Zibar, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku HLK.
ta ljekarnica promašila zanimanje, nek ode u časne