Što bi kandidati za Vrhovni sud mijenjali u sudstvu?

Četiri prijave su podnesene, s tim da poštom i danas može stići još neka prijava, a hoće li biti tri ili četiri kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, objavit će Državno sudbeno vijeće. Naime, DSV prema odluci Ustavnog suda treba odlučiti o pravovaljanosti kandidatura pa onda i ispunjava li, uz troje doktora prava, i Snježana Rizvan, viša upravna savjetnica na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu uvjet koji se traži za suce Vrhovnog suda, a u njezinu slučaju to je “ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima”.

Prema poslanoj nam biografiji, od 1985. radila je na Sudu udruženog rada u Splitu, od 1991. je na FESB-u, pravosudni ispit je položila 1999. i od tada je viši pravni savjetnik na složenim pravnim poslovima u FESB-u te 2006. navodi specijalistički studij medicinskog prava.

Reorganizacija sudaca

Nismo dobili jedino program rada prof. dr. sc. Zlate Đurđević. Poručila nam je: “Smatram da nije sukladno postupku poziva dostaviti program medijima prije nego što DSV objavi programe svih kandidata.” Što je obveza DSV-a, ali to nije prepreka da to ranije učine i mediji jer je smisao objave da programe vidi javnost. U povodu prvog poziva, na koji je prof. Đurđević bila prijavljena mimo zakonske procedure i bez programa rada, također smo prije DSV-a objavili programe svih prijavljenih kandidata.

Sutkinja Visokog kaznenog suda dr. sc. Lana Petö Kujundžić ističe da će 11 sudaca Kaznenog odjela VS-a biti odterećeni odlučivanja o žalbama koje od početka godine preuzima VKS pa će stoga do kraja 2021. moći riješiti sve zaostatke i koncentrirati se na izvanredne pravne lijekove. Najveći je priljev u građanskom odjelu pa mu namjerava posvetiti veću pažnju te 23 suca raspodijeliti u vijeća po specijalnostima i sklonostima (osobito na području obiteljskog prava) kako bi bili učinkovitiji u rješavanju zaostataka.

Osvrnula se i na problem zgrade VS-a oštećene u potresu te potrebu uređenja dvorana za javne sjednice i zajedničke sastanke sudaca. Posebno će skrbiti o ažurnosti postupanja u velikim i opsežnim predmetima, za što će sucima osigurati logistiku u vidu savjetnika, vježbenika... S predsjednicima odjela uvest će kvartalni plan rješavanja predmeta. Smatra da se većina parnica može riješiti mirenjem ili arbitražom pa će raditi na promoviranju ugovaranja takvog rješavanja sporova. Radi povjerenja građana u sudove, postupci ne bi smjeli trajati dulje od 3-5 godina, što je moguće ubrzati smanjenjem broja sporova. Za suce treba organizirati edukacije, na svim razinama učiniti dostupnom našu i europsku sudsku praksu uz pomoć odgovarajućih e-pretraživača te će stoga inzistirati na specijalizaciji i sudskih savjetnika te edukaciji zapisničara i drugih službenika i namještenika. Inzistira na nasumičnoj i tehničkoj dodjeli predmeta izuzev kad je riječ o predmetima za koje je uvedena specijalizacija.

Vodit će se statistika za svaki sud i pojedinog suca kako bi se utvrdili razlozi dugotrajnosti postupka i uklanjanje prepreka. Organizirat će obveznu primjenu videolinkova za optuženike lišene slobode kako bi se smanjio trošak dovođenja na VS, a pobrinut će se i za pristupačnost suda osobama s posebnim potrebama. Sazivat će godišnje konferencije sudaca, raditi na otvaranju sudova građanima te inzistirati na poštivanju propisa o togama te obvezati suce da ih nose na javnim raspravama.

Program dr. sc. Šime Savića s osam mjera za probleme u pravosuđu već smo objavili nakon prvog poziva (na webu Programi Sesse i izazivača) s tim da ga je za drugi poziv dopunio. Savić se zalaže za reizbor sudaca nakon deset godina jer ih trajno zvanje vodi u potpunu uspavanost. Iako su zadnjih godina učinjeni pomaci u ažurnosti osobito sudskih sporova, nedopustivi su primjeri poput slučaja Kornati da sud 14 godina povlači osobu po sudovima i onda utvrdi da je možda netko drugi kriv. Posebno se bavi (ne) stručnošću sudaca, što se unatoč brzim promjenama zanemaruje pri izboru sudaca, ali i poslije jer je vrlo malo seminara, konferencija i okruglih stolova. Posljedica toga su i vrlo živopisne i slobodne interpretacije sudaca poput tzv. ličkog rukovanja.

Neujednačenost prakse

Neujednačenost sudske prakse stvara stanje kaosa i dezorijentiranosti “da ne kažem proizvoljnosti suđenja” i to mora spriječiti upravo Vrhovni sud. Zalaže se za kontinuiranu i kvalitetnu kontrolu rada sudaca, a rješenje nalazi i u razmještanju sudaca, osobito u malim sredinama gdje se s odvjetnicima i s drugima iz okruženja stvaraju odnosi i gubi na neovisnosti i ugrožava nepristranost. Stoga ih treba premještati u druge gradove, trgovačke suce u druge sudove, a osobito u stečajnim predmetima kidati veze. Nužno je propisati što suci mogu, a što ne jer “svjedoci smo da neki suci prodaju na tržnicama svoju rakiju ili jabuke, neke imaju restorane i slično”. I to narušava ugled pravosuđa, a neprihvatljivo je i da si danas sudac, a sutra odvjetnik u maloj sredini. Poštenim sucima je u interesu ukloniti “kukolj” koji šteti i njima i pravosuđu u cjelini.

Snježana Rizvan planira rasporediti suce i djelatnike tako da se osigurana efikasan i ekonomičan rad, pratiti radnu opterećenost sudova i poduzimanje mjera za ravnomjernu opterećenost sudaca te za smanjenje broja neriješenih predmeta starijih od tri godine. Za jednostavnije predmete uvela bi rok od šest mjeseci, a do tri godine za složenije. Založila bi se za prioritetno rješavanje hitnih predmeta i organizaciju suda bi tomu podredila. Pratila bi poštivanje rokova izrade i otpreme odluka, poticala usavršavanje glasnogovornika suda i poduzimala druge mjere za kvalitetno i pravovremeno informiranje javnosti. Na web-stranicama učinila bi dostupnim sve o radu suda, osim podataka s oznakom tajnosti te bi materijalne troškove smanjila u ovo krizno vrijeme na sve moguće prihvatljive načine.

>> Pogledajte i ovaj video: Zdravko Mamić o sucima

Video: VLm