Morat ćemo naučiti živjeti s virusom, posljednja je ovotjedna poruka britanskog premijera Johnsona koja dolazi uoči očekivanog ukidanja ograničenja u toj zemlji sredinom srpnja. Turističke zemlje vjerojatno bi se složile s Johnsonom, no ne i kontinentalne, koje pune popularna ljetovališta pa i Jadran.
Hrvatsko se gospodarsko u ovoj godini snažno oporavlja sa zaposlenošću, industrijskom proizvodnjom, izvozom te građevinskim i IT sektorom kod kojih je stanje bolje nego što je bilo pretpandemijske 2019. godine. Optimisti vjeruju da bi ekonomski rast u ovoj godini mogao biti veći i od šest posto, a taj solidni oporavak zasad bi moglo usporiti jedino snažnije širenje korone i taj četvrti val s kojim bi se vratile restrikcije u međudržavnim putovanjima. Dovoljno je da Njemačka svima koji se vraćaju iz neke zemlje nametne obaveznu šestodnevnu ili desetodnevnu karantenu, pa da ta zemlja ostane bez turista.
Trenutačno takvu muku muči prerano otvoreni Portugal, a nešto više brojke zaraženih imaju i Španjolska, Grčka te Malta, sve odreda zemlje ovisne o turizmu. Hrvatska posljednja dva tjedna živi novi turističkim bum, no mnoge muči koliko on može potrajati. Ako se delta-varijanta proširi, ekonomist Velimir Šonje vjeruje da Hrvatska može izgubiti znatan postotak očekivanoga rasta broja dolazaka i noćenja ove turističke sezone, no i u tom slučaju gospodarstvo će ostati u usponu.
Sve ovisi o cijepljenju
– Dvojba glasi hoćemo li rasti bliže godišnjoj stopi od 4 posto, u slučaju vrlo pesimističnog ishoda delta-varijante koji podrazumijeva da će problemi započeti za koji dan ili će se rast kretati u sklopu očekivanog intervala od 5-6 posto – ističe Šonje koji ne vjeruje da će delta varijanta proizvesti “ekonomsku dramu”, ali to ne znači da se može ignorirati.
– Ona je potencijalna i uskoro vjerojatno stvarna opasnost, osobito za zemlje u kojima ranjive skupine nisu masovno procijepljene – navodi Šonje.
Hrvatska ni u prošlom zimskom valu nije imala stroge mjere, pa ih ne bi trebalo očekivati ni u slučaju mogućeg četvrtog vala, no stanje u domaćem uslužnom sektoru ne ovisi samo o nama nego i o potezima susjednih zemalja iz kojih nam dolaze gosti. Turizam i ugostiteljstvo su, prema fiskaliziranim računima, prošli tjedan bili u zaostatku za pretpandemijskom 2019. godinom samo 15 posto, što je bolje i od najopstimističnijih predviđanja. No, gleda li se cijela godina, a ne samo posljednja dva tjedna, tada je pad veći i kreće se oko 40 posto.
Sve su druge djelatnosti po prihodima tu negdje u odnosu na 2019. godinu, od minus dva do plus dva posto, a i ministar financija Zdravko Marić naglašava da se u prvom dijelu godine proračun punio čak i nešto bolje (jedan posto) u odnosu na stanje iz 2019. godine. Na to su sigurno utjecale i masovne državne potpore koje su sačuvale zaposlenost i pomogle brojnim tvrtkama da prežive teško razdoblje. Porezi i doprinosi donijeli su državnom proračunu u prvih šest mjeseci nepunih 50 milijardi kuna poreznih prihoda i doprinosa, no neovisno o tome ministar se prošli tjedan morao zadužiti za devet milijardi kuna.
Prihodi se uravnotežuju i vraćaju u okvire koje smo imali prije korone, no to nije slučaj s rashodima. Novi troškovi jednim su dijelom očekivani i posljedica COVID-19, ali većinom su oni odraz strukturnih problema u javnom sektoru, posebno zdravstvu. Poduzetnici iz dvaju najugroženijih sektora: turističko-ugostiteljskog i prijevoza očekuju daljnju financijsku pomoć države, no iz Vlade su poručili da trenutačno nema potrebe za široke horizontalne mjere.
Nove mjere trebale bi biti ciljane te vezane uz cijepljenje, o kojemu ovisi koliko će novi val biti snažan. Očekuje se da će ovaj tjedan Europska komisija dati zeleno svjetlo na hrvatski Plan otpornosti i oporavka, što će također utjecati na dinamiku gospodarskih aktivnosti u ovoj, ali i u idućih desetak godina. Ako ga i bude, četvrti val ne bi trebao biti fatalan za Hrvatsku, no ministar gospodarstava Tomislav Ćorić podsjeća da je u jednom trenutku naš javni dug preskočio 90 posto.
– Ne želimo zamišljati scenarij u kojem bi sezona završila 15. kolovoza ili prije jer bi taj scenarij za Hrvatsku bio jako težak – kazao je Ćorić.
Vlada želi u ovoj godini preokrenuti trend rasta javnog duga i proračunskog deficita te se od iduće godine spuštati u okvire koji će omogućiti pristupanje eurozoni i uvođenje eura. Zdravstveni sustav prvi je na udaru krene li četvrti val. COVID odjeli rasformirali su se i bolnice opet rade uobičajeno. Međutim, zdravstveni resursi su se u velikoj mjeri proteklih mjeseci bavili COVID krizom, bilo da je riječ o hospitaliziranim pacijentima, cijepljenju bilo novom granom, postcovid liječenjem, što je uvelike potisnulo u drugi plan sve druge zdravstvene tegobe pa je zdravstvena skrb hrvatskih građana već u zaostatku. Ovisno o intenzitetu novog vala korone, liječenje bi opet moglo postati nedostupno što znači još veći broj neprepoznatih, uznapredovalih i neliječenih bolesti.
Situaciju značajno otežava velik udio necijepljenih građana. Četvrti val izravno je u koleraciji s brojem cijepljenih, ističe dr. Krešimir Luetić, predsjednik Liječničke komore. Koliko je cijepljenje važno, Luetić oslikava usporedbom situacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je velik broj cijepljenih i malo hospitaliziranih, i u Rusiji, gdje je malo stanovništva cijepljeno, a broj hospitaliziranih je golem.
– Četvrti val već je stigao, delta cirkulira. Prema posljednjim informacijama, 45 posto izoliranih uzoraka koronavirusa u Hrvatskoj je delta-soj, a poučeni britanskim primjerom, očekivati je da će se brzo proširiti – kaže prof. Bruno Baršić, glavni infektolog i voditelj Koordinacije za COVID bolesnike u KB Dubravi. Prema njegovim predviđanjima, zdravstvenom sustavu opet predstoji novo opterećenje, no ipak ne kao što je to bilo protekle zime.
– S obzirom na dob bolesnika te procijepljenost starijeg stanovništva, računamo da će biti dosta pozitivnih na virus i lakše bolesnih, ali ne očekujemo veliku smrtnost – kaže prof. Baršić. Ipak, među 6087 COVID pacijenata koji su prošli kroz KB Dubrava, 8 posto ih je bilo mlađe od 50 godina, što nije malo.
Depresija i tjeskoba
Neizvjesnost i strah od zaraze građane uvelike psihički iscrpljuje, a svako produljenje tog stanja sve teže nam pada. Pokazalo je to i nedavno istraživanje “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone” koje je provela istraživačka skupina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i koje je utvrdilo kako se više od 40 posto osjeća često ili uvijek psihički iscrpljeno od pandemije, a 22 posto osjeća i fizičku iscrpljenost od nje. Ipak, još uvijek većina sudionika procjenjuje da se dobro prilagođava promjenjivom načinu života (67 posto). Stručnjaci su pritom ustanovili manje zadovoljstvo životom i optimizam u pogledu budućnosti nakon drugog vala nego nakon prvog vala pandemije.
– Također nakon drugog vala utvrdili smo veći broj osoba s izrazito jakim simptomima depresivnosti i tjeskobe. Zanimljiv je podatak iz tog istraživanja kako osobe koje, kad god mogu, izbjegavaju pridržavati se propisanih mjera za sprečavanje pandemije, izvještavaju o manjem optimizmu i većoj depresivnosti – ističe prof. Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
EKONOMSKI OPORAVAK ZASAD NIJE UGROŽEN, ŠTO BI DONIO NOVI VAL KORONE?
1. Sezona je počela snažno, posljednja dva tjedna turizam i ugostiteljstvo s prihodima zaostaju samo 15 posto za pretpandemijskom 2019. godinom, ostali sektori su tu negdje, plus minus 2 posto
2. Četvrti val neće ugroziti snažan oporavak gospodarstva koji traje od početka godine, no zbog turizma taj bi rast mogao biti niži
3. Proračun se u prvih šest mjeseci dobro punio te su porezi i doprinosi oko jedan posto veći od 2019. godine, no problem je što snažno rastu troškovi, koji su tek jednim dijelom vezani za koronu
4. U novom valu korone liječenje bi opet moglo postati nedostupno, što znači još veći broj neprepoznatih, uznapredovalih i neliječenih bolesti
>> Pogledajte i ovaj video: Andrej Plenković o delta soju i cijepljenju
Plandemije.Ispravak krivog navoda.