Slično kao i u Bosni i Hercegovini, stanje u Ukrajini rješavat će se još godinama, najmanje još 10 do 15 godina. Kaže to Veljko Rogić, profesor emeritus povijesne geografije, ističući da brzih rješenja i smirivanja ne može biti. Za razliku od mnogih analitičara, Rogić kaže kako SAD nisu uključene u zbivanja niti će se umiješati, a i prosvjednici se varaju ako misle da će im Amerika pomoći, kaže. Slično je bilo u Gruziji, gdje su također bili uvjereni u američku pomoć, kaže, no od toga ništa nije bilo.
– SAD i EU se neće direktno konfrontirati s Rusijom, ali ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič nakon svega će se morati povući, Janukovič će pasti – predviđa Rogić u trenutku kad je situacija u Ukrajini potpuno nepredvidiva, očekuje se da Janukovič proglasi izvanredno stanje, što bi moglo značiti i uvod u građanski rat, između ostaloga i zato što su prosvjednici zauzeli Lavov i još neka mjesta na zapadu zemlje.
– Jako je teško odgovoriti na pitanje što će se dogoditi u Ukrajini – kaže Jelena Jurišić, komunikologinja koja je doktorirala u Moskvi. - U Ukrajini nije riječ o podjeli zemlje na nacionalnoj osnovi, jer su 78 posto stanovnika Ukrajinci, 17 posto Rusi, ostalo su Tatari i ostali - kaže dr. Jurišić.
Poljoprivreda ili industrija
Dakle, podjela u Ukrajini ne nalikuje na podjelu u Jugoslaviji, koja je pukla na crti između nacija i na želji Srba da ostvare san o velikoj Srbiji. U Ukrajini se podjela na zapadni dio koji je proeuropski orijentiran i na istočni koji bi radije prema Rusiji jače iskazala tek početkom ovog stoljeća, nakon 2000. godine, kaže naša sugovornica. Politolog Branko Caratan ističe kako je podjela povijesno uvjetovana, jer je zapadni dio bio pod Poljskom i pod Austrougarskom, nacionalni identitet jače izražen, a na istoku dominira rusko i rusofono stanovništvo.
Na zapadu Ukrajine glavna je djelatnost poljoprivreda, na istoku je to industrija. Na selima na zapadu živjeli su Ukrajinci i u vrijeme kad su tamošnje gradove naseljavali Poljaci i Židovi, prije nego je i taj dio zemlje pripojen matici koja je bila u sastavu ruskog carstva, kasnije SSSR-a. Na istoku je glavna djelatnost industrija, i to je mahom teška industrija, čeličane, koja bez ruskog tržišta ne može preživjeti. Na istoku većina govori ruski, na zapadu ukrajinski i 20-tak godina nakon osamostaljenja, a još je velik udio ateista u zemlji u kojoj sad u prosvjedima sudjeluju svećenici. Možda bi se u tome mogao naći odgovor, jer, kao i u nekim drugim zemljama, na selu se čuvao jezik i identitet, dok je industrijalizacija donosila i identifikaciju s Rusima. Doduše, Ukrajina je u srednjem vijeku poznata pod ruskim imenom, Kijevska Rusija, tu Rusi smještaju svoje korijene, nešto slično kao što Srbi gledaju na ulogu Kosova u njihovoj povijesti.
Što im donosi Unija
Osim toga, Ukrajina zapravo i znači Krajina, kraj na granici, na međi između velikih sila koje su smjenjivale u snazi i utjecaju, od Poljske, Rusije, Švedske, Austrougarske, Otomanskog carstva. Kako bilo, rezultati izbora u Ukrajini stalno govore o malom broju birača koji presuđuju hoće li jezičac prevagnuti prema Janukoviču ili prema eurofilima. No, ističe dr. Jurišić, Timošenko kad je bila na vlasti planirala je liberalizirati uvoz poljoprivrednih proizvoda, što bi upravo njoj naklonjen zapad bacilo na koljena. K tome, ulazak u EU značio bi, kaže, da se Ukrajina odriče prihoda od plinovoda kojima je premrežena i koji joj sada donose značajan prihod.
>>UŽIVO Šokantna snimka pucanja u prosvjednike! Zauzeli su hotel s novinarima
Gluposti novinara! Sta je bilo pod kim ,dali to treba da bude povod ubijanju ? Ne draga gospodo , problem je religija isto sto je bilo u Jugoslaviji .Ako ima namijerno slijepih nek se lijece to je lako , cak ni doktoru ne trebaju da idu .