Što će Hrvatska dobiti iz proračuna Europske unije?

Jedan od najvećih mamaca za članstvo u EU jesu fondovi koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon pridruživanja. Ti su fondovi deseterostruko veći od sredstava koja su dosad bila na raspolaganju Hrvatskoj u obliku pretpristupne pomoći. Ipak, u posljednje vrijeme sve je više glasova koji upozoravaju da sama činjenica da će određena sredstva biti raspoloživa ne znači automatski da će biti i iskorištena. Iskustva s apsorpcijskim kapacitetima, ne samo u Hrvatskoj nego i ostalim novim državama članicama, pokazala su da se za povlačenje novaca iz fondova EU treba jako dobro pripremiti. Savjeti su da imamo u pripremi barem 50% više projekata nego što se može financirati. Europski novac u prvoj će godini članstva ići u najvećem dijelu za financiranje strukturnih problema i velikih infrastrukturnih projekata, a iz iskustva znamo da su takvi projekti najzahtjevniji. Isto tako, s prelaskom na fondove EU procedura povlačenja financijske pomoći dodatno se komplicira pa treba ne samo osmišljavati nove i dobre projekte nego i naučiti kako ih točno pripremiti kako bi se uspješno ispunili svi zahtjevi koje pred nas postavlja europska administracija.

Također, novac EU ne dolazi besplatno. Hrvatska će, kao i sve ostale države članice, morati uplaćivati svoj doprinos u proračun EU. Za 2013. godinu uplate u taj  proračun iznose 268 milijuna eura, dok će u 2014. taj iznos biti otprilike dvostruk budući da ćemo tek tada početi plaćati punu cijenu članstva u EU.

Koliko je točno novaca uspjela ispregovarati Hrvatska u okviru financijske omotnice koja će joj biti na raspolaganju u 2013. godini? Budući da alocirala i povučena sredstva nikada nisu jednaka (povučena su sredstva daleko manja od alociranih), u omotnici se navode obje svote. Znači, već je tijekom pregovora bilo jasno da Hrvatska neće moći iskoristiti sva sredstva koja će joj biti na raspolaganju kada uđe u EU. Iako to zvuči čudno i možda malčice uvredljivo, takva je situacija normalna. Zbog apsorpcijskih kapaciteta, ali i dozvoljene dinamike povlačenja sredstava, ni jedna zemlja članica ne povlači sva sredstva koja su joj alocirana u zadanoj godini.

 Ukupno alocirana sredstva Hrvatskoj iz fondova EU za 2013. godinu iznose 688 milijuna eura. Od toga, procjene su da ćemo te godine iskoristiti manje od 60%, odnosno tek 396 milijuna eura.

Najveći dio sredstava, 497 milijuna eura, alocirano je pod naslovom održivi razvoj koji financira u najvećoj mjeri strukturne politike (300 milijuna eura) i Kohezijski fond (150 milijuna eura). Od spomenutih 497 milijuna eura, procjene su da će Hrvatskoj u 2013. biti isplaćeno samo 167 milijuna eura i to najvećim dijelom za strukturne politike (90 milijuna eura) i Kohezijski fond (60 milijuna eura). Jednostavnom matematikom dolazimo da zaključka da će Hrvatska u prvoj godini članstva uspjeti povući samo trećinu sredstava koja će joj biti na raspolaganju za financiranje održivog razvoja. To ne čudi zbog činjenice da je sav novac pod ovom stavkom uvjetovan projektima i nije realno očekivati veću stopu apsorpcije odmah po ulasku u EU.

Drugi važan izvor sredstava za Hrvatsku bit će novac za očuvanje i upravljanje prirodnim resursima. Pod tom se stavkom krije novac za poznatu poljoprivrednu politiku EU koja je uvijek izdašno financirana. Međutim, Hrvatska će iz ovog izvora u prvoj godini članstva dobiti relativno malo novca budući da će tek od 2014. godine imati pravo na punu alokaciju, a u 2013. nastavit će korištenje pretpristupne pomoći. Pod stavkama direktnih potpora i ruralnog razvoja Hrvatskoj u 2013. nije planirana isplata ni centa, ali će zato velika sredstva (za sada još neodređena budući da se još uvijek pregovara o financijskom okviru 2014. -2020.) biti dostupna sljedećih godina. Budući da direktne potpore, kao što im i sam naziv kaže, ne ovise o projektima nego se direktno isplaćuju poljoprivrednicima, apsorpcija tih sredstava u budućnosti bit će potpuna. Ipak treba naglasiti da će se u skladu s dogovorom iz zadnjeg proširenja EU (2005. i 2007.) direktne potpore hrvatskim poljoprivrednicima isplaćivati u iznosu od 25%. Ti će iznosi do 2013. dosegnuti 100%. Isto tako, potpore za ruralni razvoj bit će u početku isplaćivane u iznosu od 60%, a za dvije godine će se popeti na 100%.

Hrvatska će također dobiti sredstva za izgradnju područja slobode, sigurnosti i prava, od čega će najveći dio biti za ispunjavanje schengenskih standarda, 40 milijuna eura, koja će joj biti isplaćena u potpunosti. Za nastavak isplaćivanja pretpristupne pomoći Hrvatskoj će biti isplaćeno dodatnih 78 milijuna eura, a za administraciju 22 milijuna eura (što zapravo samo predstavlja transfer novca natrag u institucije EU). Na kraju, Hrvatskoj će također biti isplaćeno 75 milijuna eura kao kompenzacija za ispravljanje njezine financijske pozicije vis-a-vis europskog proračuna. Naime, već su se u zadnjem krugu proširenja zemlje uspjele izboriti da im sredstva koja dobivaju u zadnjoj godini prije članstva (znači sredstva iz pretpristupne pomoći) ne smiju biti manja nego sredstva koja će dobivati u prve dvije godine članstva (isplate minus uplate). Ista pravila vrijede i za Hrvatsku pa se očekuju sredstva na račun kompenzacija i u 2014. godini.