Forenzičari DORH-a već neko vrijeme, otkad je revizija u Agrokoru uočila da novac za neke radnje ili usluge nije proknjižen, analiziraju na koje je račune taj novac usmjeren. I sam izvanredni povjerenik Ante Ramljak napomenuo je da je novac otišao na privatne svrhe obitelji Todorić, a naknadno su se pojavile informacije u javnosti da je potrošen za putovanja, odjeću...
Zbog toga je Ramljak morao podnijeti kaznenu prijavu, a konkretne radnje DORH-a i otvaranje istrage, nakon takvih nalaza, mogle bi uslijediti, kako se govori u krugovima bliskih toj instituciji, već krajem tjedna. To je samo jedno od prvih otrežnjenja, kako nam je rekla osoba bliska koncernu, a koje je uslijedilo nakon u ponedjeljak prezentiranog revizorskog izvješća koje je otkrilo veliku rupu u koncernu, odnosno posve drukčiji nalaz od onoga koji je prikazivala uprava Ivice Todorića.
Drugo otrežnjenje
Postavlja se pitanje zašto kaznena prijava nije podnesena i protiv cijele uprave, nego samo Ivice Todorića. Neslužbeno se govori da je samo Todorićevo ime bilo u potpisu svih važnijih dokumenata. Ali jasno je da za, primjerice, odobrene kredite moraju stajati i potpisi članova uprave. Stoga je moguće da je kaznena prijava podnesena samo protiv Todorića, a da će DORH morati proširiti istragu na ostale odgovorne osobe. Početkom godine pisalo se kako je na većini dokumenata potpis Ivana Crnjca, glavnog bivšeg financijaša Agrokora, za kojeg se ubrzo i nagađalo da bi mogao biti pokajnik.
Brojevi koje je revizija prikazala pokazuju da će ostati vrlo malo sredstava u procesu nagodbe iz kojih će se moći vratiti zaostali dugovi vjerovnicima i dobavljačima. To će biti drugo otrežnjenje za dobavljače, jer neki od njih još uvijek se nadaju malom otpisu. Već je jasno da će uz ovolike ispravke vrijednosti biti potreban znatan otpis, za banke ne manji od 50 posto, a za dobavljače nešto bolji, ali ne i isti za svakoga, jer će bolje proći oni dobavljači koji su se odlučili sudjelovati u novom kreditiranju kroz roll up, pri čemu, za razliku od banaka, dobavljači daju svoju robu, a za taj iznos imaju osiguran povrat starog duga. To će postaviti pitanje daljnjeg poslovanja nekih od dobavljača, prije svega onih čiji su nemali iznosi ostali “zakopani” u Agrokoru i koji su poslovanje temeljili na financijskim mjenicama, tj. kreditiranju Agrokora.
Neki već osjećaju i promjenu u poslovnim politikama banaka zbog velikih otpisa koje će imati zbog Agrokora. Oprezne su pri odobravanju kredita dobavljačima koji su vezani za Agrokor, a mnogi se i pitaju hoće li njihovi vlasnici promijeniti način poslovanja u zemlji, s obzirom na očekivane velike otpise. S novim kreditom sklopljenim po modelu roll upa u iznosu od 480 milijuna eura, Agrokor se obvezao vratiti isti iznos starog duga bankama i fondovima. To znači da se obvezno mora vratiti nešto više od milijardu eura duga. Prema grubim procjenama, moglo bi ostati još oko 1,5 milijardi eura imovine. Ako se pritom u međuvremenu Sberbank ne naplati u Srbiji, gdje je banka podnijela pravne radnje ovrhe. No, ti procesi su dugi, a i u slučaju da se naplate, za toliko će manje biti isplaćeni u procesu nagodbe. Sberbank je najveći vjerovnik, ne sudjeluje u novom kreditu, ali su u nekoliko navrata istaknuli da im je cilj naplatiti se u cijelosti. Za Agrokor je dobra stvar da je operativno poslovanje dobro, pri čemu opet prednjače prehrambene tvrtke, pa i poljoprivredne, a slabije još uvijek ide Konzumu.
Novac HBOR-a siguran
Pitanje budućnosti tog trgovačkog lanca je i najvažnije, jer bez njega ni Agrokorove prehrambene tvrtke ne bi zasigurno imale tako dobar promet. Isto kao što ga i ne mogu očekivati ubuduće svi drugi sadašnji dobavljači, ako Konzum bude preuzet od nekog stranog lanca. A interesa za to moglo bi biti jer na tu tvrtku otpada 30 posto tržišta i ona ima dobar promet. Ali dokapitalizacija je neophodna. Osim toga, iskazan gubitak ulagač u Konzum moći će iskoristiti tijekom pet godina kao porezno priznati rashod te tražiti preplaćeni porez na dobit iz prijašnjih godina. Kočnica su obveze, prije svega one po financijskim mjenicama, no i one se u dogovoru s vjerovnicima mogu riješiti. Ipak, odluka će biti u rukama vjerovnika nakon što se provede nagodba.
U utorak je izvješće revizije komentirao i ministar financija i bivši zaposlenik Agrokora Zdravko Marić, čija se odgovornost razmatra u političkim krugovima od početka krize u koncernu. Odgovorio je na rezultat o samoj zaduženosti koncerna, između ostalog iz perspektive tzv. božićnog kredita HBOR-a.
– Kad je jedan od bivših kolega ministara optužio mene osobno, pokazalo se da sam lažno optužen. U cijeloj kapitalnoj strukturi Agrokora to je jedan od rijetkih, ako ne i jedini kredit koji ima instrumente osiguranja. HBOR ima instrumente osiguranja. Ne želim ga zazivati, ali da se ostvari i najcrnji mogući scenarij, HBOR može naplatiti svoja potraživanja – rekao je Zdravko Marić.
Pogledajte i videoreportažu ispred Kulmerovih dvora...
Dok je Todorić sa familijom živio na visokoj nozi,radnici u Konzumu su jeli mrvice.