Prema podacima WHO-a, brazilski soj virusa, koji je potvrđen i u Hrvatskoj, varijanta je koja bi mogla biti zaraznija ili izazvati ozbiljniju bolest. Ova varijanta sadrži skup dodatnih mutacija koje utječu na sposobnost antitijela da ih prepoznaju. Znanstvenike trenutačno brinu tri raširena soja: onaj južnoafrički, poznat kao 20I/501Y.V2 ili B.1.351, takozvani britanski soj 20I/501Y.V1 ili B.1.1.7, te posebno brazilski, poznat kao P.1.
Da virus mutira nije ništa neobično, no kako su neke od tih mutacija pokazale veću zaraznost, odnosno da se mogu jako brzo širiti izazivajući pri tome i nove valove zaraze, jasno je da su pobudile veliki interes. Najviše se u tom kontekstu govori o britanskoj, južnoafričkoj i brazilskoj mutaciji, no postoje još i jedna koja je prepoznata u Nigeriji, tri u Americi, dvije u državi Ohio te jedna u Teksasu.
Večernji list pisao je o novom brazilskom soju, a pojašnjenje što su to mutacije, zbog čega nastaju i koji je njihov utjecaj na pandemiju potražili smo i kod imunologa Zlatka Trobonjače s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
– O novim sojevima virusa mnogo se zna i dosta se i kod nas pisalo o tome. Riječ je o tri dominantna soja: britanskom koji je otkriven u rujnu, južnoafričkom soju otkrivenom u listopadu i brazilskom soju otkrivenom u prosincu prošle godine. Radi se o sojevima s nekoliko različitih mutacija (zamjena) aminokiselina u proteinu šiljka ili delecijom (brisanju) nekoliko aminokiselina, čime je struktura ovog proteina donekle promijenjena.
VIDEO Što do sada znamo o brazilskom soju koronavirusa i zašto zabrinjava znanstvenike.
Brazilski soj otkriven je u Japanu kod putnika koji je došao iz brazilske prašume i čini se da se trenutačno intenzivno širi u Manausu, brazilskom gradu koji je i u prethodnom valu epidemije teško stradao. Brazilski soj u odnosu na izvorni ima ukupno 12 mutacija, no sva tri soja imaju N501Y mutaciju (na 501. mjestu u proteinu asparagin je zamijenjen tirozinom), što svim ovim sojevima daje mogućnost bržeg širenja. Razlog je vjerojatno u većem afinitetu šiljka za stanični receptor, boljoj stabilnosti u okolišu u procesu prijenosa s oboljelog na zdravog ili većoj fleksibilnosti šiljka zbog čega je postojaniji i bolje se veže. Ovaj soj ima dvije važne dodatne mutacije na S proteinu kojima, navodno, pokušava izbjeći imunost, E484K mutaciju (na 484. mjestu u proteinu glutaminska kiselina zamijenjena je lizinom) i K417T mutaciju (na 417. mjestu u proteinu lizin je zamijenjen treoninom). Za sada znamo da Pfizerovo cjepivo neutralizira N501Y mutaciju, no nemam podatak može li neutralizirati i viruse s ove dvije dodatne mutacije. Pretpostavljam da može – rekao je dr. Trobonjača.
Koliko sve sojeva prehlade ima - nitko nikad nije ni pratio