Prije predstavljanja nove Vlade, zastupnici će danas pokrenuti raspravu o nekoliko zakona kojima je Most uvjetovao ulazak u Vladu. Hitna će se rasprava povesti samo o promjenama zakona o financiranju političkih aktivnosti dok će šest ostalih zakona proći redovnu proceduru. S pozicije građana, svakako je najzanimljiviji Ovršni zakon po kojemu će država na neki način preuzeti brigu o građanima koji zbog ovrhe završe na cesti.
Nema zabrane ovrhe
Zakon neće zabraniti ovrhu nad jedinom nekretninom dužnika, no sve koji izgube stanove država će zbrinuti sljedećih godinu i pol. Predlagač zakona procjenjuje da će godišnje država morati osigurati smještaj za stotinjak ovršenih obitelji, za što treba osigurati između 3 i 5 milijuna kuna, no plaćeni najam koristit će se kao iznimka, dok bi prednost trebalo biti davanje na korištenje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. Nužni smještaj ipak bi se dodjeljivao prema socijalnim kriterijima, što znači da obitelji moraju zadovoljiti uvjete za primanje mjesečne naknade. Zakon propisuje da nitko ne može za najamninu dobiti više od 51.399 kuna, odnosno više od 2850 kuna mjesečno, no stvarni iznos najamnine određivat će Centri za socijalni rad prema mjestu stanovanja dužnika. Što će biti nakon 18 mjeseci, nitko ne kaže, no može se pretpostaviti da će svi koji pod ovrhama izgube vlastite stanove i kuće nastojati biti što dulje u državnim stanovima. Analiza je pokazala da je posljednjih godinu dana na elektroničkoj javnoj dražbi ponuđeno 425 ovršenih nekretnina, no kod manje od trećine vlasnika to je bila jedina nekretnina: 130 dužnika živjelo je u nekretnini nad kojom je provedena ovrha, s tim što je njih 90 bilo prijavljeno i na toj adresi, a oko 40 ovršenika nije imalo prebivalište na adresi nekretnine, ali su u njoj živjeli.
Iz sadašnjeg će se ovršnog zakona izbaciti rješenje prema kojemu ovršenik ima pravo biti podstanar u izgubljenoj nekretnini godinu dana od prodaje uz opasku da “navedeno rješenje nije zaživjelo u praksi”.
Politički najškakljivija zakonska izmjena vezana je uz Hrvatsku narodnu banku, budući da zakon o HNB-u ulazi u red propisa koji se ne mogu mijenjati bez konzultacija s Europskom središnjom bankom. Od tri promjene koje predlaže Most sa stručnog je stajališta najspornije ograničenje da pojedinac može biti biran u Savjet HNB-a samo dva mandata.
Udar na stručnost HNB-a
To nema nijedna zemlja jer se time onemogućuje da neko tko je viceguverner dva mandata, a to su iznimno stručni ljudi u svojim područjima, bude nakon toga izabran za guvernera. Sve ozbiljne države guvernere traže upravo među viceguvernerima, koji su ujedno članovi Savjeta HNB-a. Prijedlog Mosta de facto bi onemogućio najkvalitetnijim stručnjacima da postanu guverneri. Most također želi glasovanje o izvještajima HNB-a u Saboru, što jedina od članica EU ima Češka i zbog toga je na udaru Europske komisije. Treća bi novost bila da bi Državni ured za reviziju kontrolirao “učinkovitost” HNB-a uz opasku predlagača da time ne bi ugrožavao monetarnu neovisnost središnje banke.
Opet se saniraju posljedice i to na loš način. Uzrok problema je u slabosti države da se odupre bankarskim lihvarima koji deru građane sa po nekoliko puta većom kamatom nego u svojim zemljama... A na to se onda nadovezala ovršna mafija - odvjetnički uredi i FINA sa značajnom ulogom. Jaka domaća banka + dovesti u red poslovanje stranih banaka i njihovih vlasnika i bit će već malo bolje.