Kolumna

Velika odstupanja u prognozama BDP-a govore nam i da je Hrvatska Bruxellesu na repu događanja, prepuštena sebi

Foto: Jurica Galoić/Pixsell
Velika odstupanja u prognozama BDP-a govore nam i da je Hrvatska Bruxellesu na repu događanja, prepuštena sebi
05.02.2016.
u 08:15
Milanovićev rast omogućio Oreškoviću da izbjegne rezanje plaća i socijale
Pogledaj originalni članak

U svibnju prošle godine Europska je komisija smatrala da će Hrvatska imati tek 0,3 posto rasta, u studenom je digla vlastitu procjenu na 1,1 posto da bi jučer konstatirali da je godina iza nas donijela povećanje od 1,8 posto! Slična su odstupanja bila i kad se radi o procjenama za ovu godinu, što su domaći političari, ovisno da li se nalaze na lijevoj ili desnoj strani Markova trga, jučer pokušali predstaviti kao vlastiti uspjeh ili neuspjeh.

Sadašnja opozicija ovim je došla na svoje da Hrvatska raste, dok je HDZ mlin navodio na svoju vodu. Po Karamarku, očekivanje rasta od 2,1 posto za ovu godinu zasluga je njegove Vlade iako i sama Europska komisija navodi da nije razmatrala poteze nove vlasti jer još Vlada nije učinila ništa “čvrsto” za što bi se mogli uhvatiti. Što Europska komisija misli o Oreškovićevoj Vladi, čut ćemo u svibnju, kod proljetnih prognoza, jer će njegovu Vladu početi mjeriti tek nakon što donese proračun i počne postupati po njemu. Koliko ‘fulaju’ u prognozama, ni to ne mora biti sveto slovo. Ostvareni rast upravo će novoj Vladi koristiti najviše jer će olakšati posao kod izrade proračuna. Sa rastom od 12 milijardi kuna u dvije godine – istina još upola manjim nego što bi zbog visine duga i kamata trebao biti, ali ipak rastom koji otvara nekakvu perspektivu – dobivamo i blaži javni dug mjereno udjelom u BDP-u.

Smanjenje deficita ispod traženih 3%, koje se činilo nemogućom misijom, sad je i bez velike žrtve na dohvat ruke. Najvažnije je što se potrebna fiskalna prilagodba može provesti bez rezanja mirovina, socijalnih prava, pa i plaća zaposlenih, što i dalje sugerira značajni dio ekonomista i poduzetnika. Javni se sektor može i treba sređivati bez linearnih rezanja, recimo brzom promjenom obrazovnog kurikuluma ili dobrom fiskalnom decentralizacijom, pa i savjesnijim upravljanjem državom. Velika odstupanja u prognozama Europske komisije govore nam i da smo Bruxellesu na repu događanja, prepušteni sebi, bilo da vlast griješi ili radi dobro.

>> Europska komisija predviđa Hrvatskoj rast BDP-a od po 2,1 posto u ovoj i u sljedećoj godini

>> Milanović o procjeni EK i 'Tim's PowerPoint prezentaciji'

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.