Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora često se spominje od početka ruske invazije Ukrajine koja je počela 24. veljače. To načelo označava da je napad na jednu članicu NATO-a, napad na sve njih.
Člankom se jamči da se resursi cijelog saveza koriste za zaštitu svake države članice, no s obzirom da Ukrajina nije jedna od njih, američki dužnosnici ponavljaju kako američke trupe neće izravno stupiti u sukob s ruskim snagama. To bi se, naime, promijenilo da neka od članica bude napadnuta. Prema službenoj stranici NATO-a, u članku 5. stoji:
- Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih te su stoga suglasne da će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava pojedinačne ili kolektivne samoobrane priznatog člankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda, pomoći stranki ili strankama koje su napadnute, poduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno s drugim strankama, mjere koje se smatraju potrebnima, uključujući uporabu oružane sile, radi uspostavljanja ili održavanja sigurnosti sjevernoatlantskog područja.
Svaki takav oružani napad i sve mjere poduzete kao rezultat tog napada odmah će biti prijavljeni Vijeću sigurnosti. Takve mjere će prestati kada Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti - navodi se.
Članak 5. aktiviran je samo jednom, piše CNN, nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. Osim toga, savez je u nekoliko navrata poduzeo mjere kolektivne obrane uključujući jačanje svojih snaga u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj nakon ruske aneksije Krima 2014. godine. NATO saveznici također su se pridružili SAD-u u borbi u Afganistanu, Iraku i Siriji.
Kako stoji u nastavku Sjevernoatlantskog ugovora, u smislu članka 5., oružani napad na jednu ili više stranaka smatra se da obuhvaća oružani napad "na državno područje bilo koje stranke u Europi ili Sjevernoj Americi, na francuske departmane u Alžiru, na državno područje Turske ili otoke pod jurisdikcijom bilo koje od stranaka u sjevernoatlantskom području sjeverno od Rakove obratnice", kao i na "snage, plovila ili zrakoplove bilo koje od stranaka, kada se oni nalaze na ili iznad tih područja u Europi u kojima su okupacijske snage bilo koje od stranaka bile smještene na datum kada je Ugovor stupio na snagu, ili na Sredozemnom moru ili sjevernoatlantskom području sjeverno od Rakove obratnice".
Američki državni tajnik Antony Blinken istaknuo je privrženost SAD-a i saveznika članu 5. NATO-a te rekao kako će se braniti "svaki pedalj teritorija", ukoliko bude potrebe.
- Ako igdje dođe do bilo kakve agresije, na teritoriju NATO-a na zemlje NATO-a, mi Sjedinjene Države, svi naši saveznici i partneri poduzet ćemo akcije za obranu svakog pedalj teritorija NATO-a. To je jasno - rekao je Blinken, prenosi CNN. Njegov je komentar usuglašen s izjavom američkog predsjednika Joea Bidena koji je u govoru o stanju nacije kazao: "Branit ćemo svaki pedalj teritorija NATO zemalja punom snagom naše kolektivne moći".
Vojni analitičar Večernjeg lista Ante Kotromanović također se danas osvrnuo na članak 5., no u kontekstu letjelice koja je pala u Zagrebu, kod Studentskog doma Stjepan Radić.
- Mislim da trebamo pričekati istragu stručne službe MORH-a, a dotad se suzdržati od poluinformacija jer jednostavno ne znamo je li dron bio naoružan nekom aviobombom ili eksplozivom. Razgovarao sam s nekoliko naših stručnjaka koji tvrde da je to, u principu, nemoguće. Trebalo je pričekati dan-dva-tri dok službe ne saznaju sve detalje, a onda informirati javnost - kazao je Ante Kotromanović.
Dodao je da je riječ o napadu na članicu NATO-a ako je bila riječ o naoružanom dronu, bez obzira je li letjelica stigla s ukrajinske strane greškom ili ju je Rusija namjerno poslala. U tom bi se slučaju, naime, morao aktivirati članak 5.
VIDEO Rusija nastavlja žestoke napade, otet još jedan gradolnačelnik, Ukrajinci prosvjeduju u Hersonu
Ne zavaravajte se da će NATO braniti Hrvatsku.