COP26 u Glasgowu, skup gotovo 200 nacionalnih delegacija, konačno je završen u subotu. S relativnim uspjehom, reklo bi se, jer dogovor koji je na kraju sklopljen trebalo bi i provesti u svrhu ostvarenja ciljeva koji bi morali dovesti do smanjenja klimatskih promjena. Prvi se put kao najvažniji cilj postavlja smanjenje korištenja fosilnih goriva, koja se smatraju najvažnijim zamašnjakom klimatskih promjena. No također su mnogi sa skupa otišli zdvojni jer su očekivali da će se napraviti i više. Tu je tjeskobu pokušao umanjiti američki izaslanik John Kerry.
– Kad se provedu dobri pregovori, onda sve strane odlaze s nelagodom. A ovo su, vjerujem, bili dobri pregovori – rekao je Kerry nakon odobrenog Glasgow Climate Pacta.
Nedorečena pobjeda
Dvotjedni susret globalni mediji uglavnom proglašavaju pobjedom kada je riječ o rješavanju pitanja ugljika, no nedorečenost je ostala što se tiče zabrinutosti siromašnijih zemalja, koje i dalje nemaju konkretan odgovor na pitanje hoće li bogatije nacije subvencionirati troškove koje će im donijeti provođenje mjera zacrtanih u Glasgowu. Doista i nije sve prošlo glatko.
Prije nego je Alok Sharma, koji je predsjedao skupom, u ime organizatora Velike Britanije spustio čekić po posljednji put označivši tako kraj konferencije, odigrala se i jedna drama. Naime, Indija koju su podupirale Kina te druge nacije čiji razvoj ovisi o ugljenu odbile su stavku dogovora koja je pozivala na izbacivanje energije dobivene od ugljena. To je riješeno kompromisom, umjesto riječi ‘izbaciti’ u ugovor je stavljena riječ ‘umanjiti’. Imao je Bhupander Yadev, indijski ministar za klimu i okoliš, dosta konkretno opravdanje za tu reviziju koja se izravno tiče, kako je rekao, ‘nacionalnih okolnosti ekonomija u razvoju’.
– Postali smo glas zemalja u razvoju. Jer, pakt je izdvojio ugljen, a nije donio ništa o pitanjima nafte i prirodnog plina. Uložili smo napor kako bismo postigli konsenzus koji je razuman za zemlje u razvoju kao što je i razuman za pravedno raspoređivanje tereta borbe protiv klimatskih promjena – rekao je za Reuters, misleći na činjenicu da su bogate nacije emitirale najviše stakleničkih plinova.
Regulacija ‘ugljičnih kredita’
Tom promjenom nisu bile sretne ni neke bogatije zemlje u EU kao ni one siromašnije u svijetu. Jer je ta korekcija došla iz kruga Indije, Kine, SAD-a, ali i delegacije EU. Svakako je iznimno važno postizanje dogovora o pravilima trgovanja emisijama ugljika. Drži se da bi ta jasnija pravila donijela bilijune dolara za zaštitu šuma, podizanje postrojenja obnovljive energije i druge projekte koji bi doprinosili borbi protiv klimatskih promjena.
Riječ je o potvrdi članka 6. Pariškog sporazuma, koji zemljama omogućuje da svoj ugljični otisak kompenziraju kupnjom ‘ugljičnih kredita’ od zemalja koje imaju velike šumske površine ili veće kapacitete obnovljivih izvora energije. I tu je pobjednik Brazil koji je i najavio da namjerava postati najvećim izvoznik ‘ugljičnih kredita’ na svijetu. U ovom sporazumu reguliran je dosadašnji problem prema kojem je zemlja prodavatelj ‘ugljičnog kredita’ sebi i dalje zaračunavala smanjenu emisiju kako bi jedinicu prodala nekoj drugoj zemlji. Sada to više neće biti moguće. Opći je zaključak da je i ovako nedorečen sporazum s nedovoljnim ciljevima, prema mišljenju aktivista, bolji od nikakvog.
VIDEO Njemačka prešla pet milijuna zaraženih. Šefica liječnika: Nikada nisam bila toliko zabrinuta pandemijom koliko sam sada
Kao sto je Gretha rekla: Bla, bla, bla !