Bez obzira na to što je Hrvatska dala pristanak za otvaranje razgovora o definiranju mjerila koja Srbija mora ispuniti za 23. poglavlje, pravosuđe i temeljna prava, naglašavamo da se taj pristanak ni na koji način ne može interpretirati kao podrška ili pristanak na srbijanski zakon o nadležnosti u suđenjima za ratne zločine, po kojem Srbija uzima pravo na procesuiranje zločina s područja bivše Jugoslavije, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve. Srbija mora prilagoditi zakonodavstvo i praksu u procesuiranju ratnih zločina s europskim i međunarodnim pravnim standardima. Neprihvatljive kvalifikacije u tom zakonu dovode u pitanje srbijansku predanost implementaciji akcijskog plana za 23. poglavlje, koje će biti subjekt monitoringa i evaluacije u daljnjim etapama tog procesa.
Glavna je to teza službenog hrvatskog stajališta koje je u Bruxellesu u srijedu izneseno članicama EU. Večernji list je ekskluzivno iz izvora u Bruxellesu dobio uvid u dokument u kojem se diplomatskim rječnikom kaže da – iako postoji politički dogovor da se proces nastavi – Hrvatska ne odustaje od zahtjeva za prilagodbu srbijanskog zakona te da to ostaje uvjet bez kojeg nema ni definiranja mjerila ni otvaranja, a kamoli zatvaranja 23. poglavlja.
Proširenjem jurisdikcije na susjedne države, Srbija je stvorila neprihvatljivu, dosad nepoznatu i nelegalnu situaciju, kaže se u službenom dokumentu. Sporni članak srbijanskog zakona nije samo u suprotnosti s principima vladavine prava, međunarodnog prava i međunarodnog kaznenog zakona već predstavlja i ozbiljnu prepreku regionalnog suradnji i dobrosusjedskim odnosima budući da diskriminira određene europske države te se bazira na političkom i pravnim kvalifikacijama koje sprečavaju pomirbu i regionalnu suradnju.
Srbija mora prilagoditi zakonodavstvo i praksu u procesuiranju ratnih zločina s europskim i međunarodnim pravnim standardima, što uključuje i napore da se izbjegne sukob jurisdikcija, nadalje se kaže te dodaje kako će Hrvatska motriti napredak Srbije u tom polju.
Uz taj zahtjev, Hrvatska i dalje traži punu suradnju Srbije s Haaškim sudom i naglašava kako “postoje ozbiljne zabrinutosti” oko te suradnje, što je i istaknuto i u službenim pismima s tog suda. Kad je riječ o pravima hrvatske manjine u Srbiji, Hrvatska pak kaže kako se, uz poštivanje akcijskog plana koji je Srbija donijela, mora inzistirati i na primjeni sporazuma koji su za Srbiju pravno obvezujući. Hrvatska, inače, inzistira na tomu da Srbija primjenjuje bilateralni sporazum o manjinama.
hehe mislim da i Srbi znaju kavog vraga ima EU, da po Hrvatskoj neće vidjeti EU do 2050.