Prije gotovo četiri desetljeća, 20.veljače 1984., u sportskoj dvorani Zetra u Sarajevu svečano su zatvorene 14. zimske olimpijske igre. Plamen, koji je avionom stigao u Dubrovnik iz grčke Olimpije, nosilo je 1600 ruku da bi ga 8. veljače, točno u 15 sati i 44 minute, upalila legendarna klizačica Sanda Dubravčić.
Ispred tadašnjeg Međunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch olimpijadu u Sarajevu svrstao je među najveće do tada održane olimpijade te je organizatorima dodijelio zlatnu medalju. U znak priznanja Sarajevo i građani tog grada u trajno su vlasništvo dobili olimpijsku zastavu. U trajnom im je vlasništvu ostao i Vučko, maskota ZOI 84, kojem je glas tada posudio Zdravko Čolić, a kreaciju potpisuje slovenski crtač stripova Joža Trobec.
Prije 45 godina Sarajevo je glatko pobijedilo jaku konkurenciju
Podsjetimo, Sarajevo je za domaćina ZOI izabrano u svibnju 1978. godine. Uz Jugoslaviju, kandidirali su se tada i Japan, Švedska, tadašnja Čehoslovačka i Francuska. Nakon što su Francuzi i Čehoslovaci odustali, bitka se vodila između gradova triju država, a grad na Miljacki pobijedio je dobivši 36 od mogućih 39 glasova. Bila je to prva zimska Olimpijada organizirana u nekoj socijalističkoj zemlji.
Za potrebe tog svjetskog sportskog događaja u Sarajevu je podignuto suvremeno zimsko središte, izgrađeni su i obnovljeni deseci hotela, koji su raspolagali s više od 5200 kreveta. U rad su puštene stotine žičara, asfaltirane su ceste, osuvremenjen aerodrom te je Sarajevo stalo uz bok elitnih, svjetskih, zimskih središta.
Na Igrama su sudjelovala 1272 sportaša iz 49 zemalja te 49 nacionalnih olimpijskih odbora, odnosno više od 2500 sudionika. Program Olimpijskih igara, na kojem su bili alpsko skijanje, bob i sanjkanje, hokej, umjetničko klizanje, biatlon, nordijsko skijanje i skokovi, pratilo je tada 4500 novinara iz cijelog svijeta.
Olimpijada u Sarajevu ostat će zapamćena i po jednom Senegalcu – Lamine Guèye ušao je tada u povijest kao prvi crnac iz Afrike koji se natjecao u skijanju na zimskoj Olimpijadi. Uspjeh u umjetničkom klizanju, koji je, kližući uz zvukove Ravelova “Bolera”, postigao britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean, osvojivši maksimalan broj bodova, do danas nije ponovljen.
Mnogima je u sjećanju ostala i parola: “Volimo Jureka više od bureka!” Tim su sloganom na transparentima u Sarajevu bodrili Juru Franka. Isplatilo se, jer upravo je on, osvojivši drugo mjesto u veleslalomu, osvojio i jedinu medalju za zemlju – domaćina, kojoj je to ujedno bila i prva olimpijska medalja u zimskim sportovima. Velike nade koje su se polagale u Bojana Križaja nisu se ispunile, u slalomu je bio sedmi, a u veleslalomu deveti. Sanda Dubravčić svoju je klizačku karijeru završila na desetom mjestu.
Na prvom mjestu po broju osvojenih medalja bio je tada SSSR, čiji su sportaši iz Sarajeva odnijeli 6 zlatnih, 10 srebrnih i 10 brončanih medalja, slijedila je Njemačka DR s čak 9 zlata, no ukupno dvije medalje manje od SSSR-a.
Osim po briljantnoj organizaciji, ZOI u Sarajevu ostale su zapamćene i po posebno toploj atmosfera koja je oduševila i jednu princezu. Nora od Luxemburga, koja je također sportska djelatnica, bila je toliko zadivljena da je izjavila kako je njen san da Sarajevo ponovo bude domaćin olimpijskih igara. Princezin se san ipak nije ostvario, a mi smo istražili kakvo je danas stanje na mjestu na kojem se prije 39 godina okupila svjetska sportska elita.
Olimpijski centar danas
Gotovo četiri desetljeća nakon Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, mnogi olimpijski objekti su danas izvan funkcije. Neki su devastirani u ratu, neke je nagrizao zub vremena, a neki su, poput Zetre i Skenderije, obnovljeni. “Umirovljena“ je, kako doznajemo, staza za brzo klizanje, čije je održavanje skupo i neisplativo. Već 30 godina je izvan uporabe i bob staza na Trebeviću, koja je izgrađena 1982. Njen betonski žlijeb, zarastao u korov, godinama je tek omiljeno mjesto za crtanje grafita. U lošem su stanju i skakaonice na Igmanu, no svijetla točka ipak su staze na Bjelašnici i Jahorini, u čije se održavanje i modernizaciju redovito ulaže.
Bjelašnica je, zahvaljujući „dobroj kondiciji“, ove godine vratila i nešto od starog, natjecateljskog sjaja. Naime, ovog je mjeseca bila domaćin natjecanja u alpskom skijanju, FIS Europa kupa, vodećeg skijaškog natjecanja u Europi, na kojem je sudjelovalo 59 natjecateljica iz 9 zemalja. Organizatori su simbolično odabrali i datum koji se poklapa s Olimpijskim igrama u Sarajevu sa željom da se u taj grad vrati olimpijski duh. Nadaju se da će, u skoroj budućnosti, dobiti i organizaciju utrke Svjetskog kupa.
Na stranici https://arhiva.vecernji.hr/ nalazi se najveća digitalna arhiva izdanja dnevnih novina u Hrvatskoj, ali i u regiji. Pretplatite se!
Zali boze bacenog novca. Godinu dana nakon Olimpijade isao sam na skijanje na Bjelasnicu. Vidjelo se da ce sve otici k vragu. U hotelu nije bilo dovoljno rucnika, ratrak je kretao uređivati stazu tek oko 11 kada je na normalnim skijalistima vec odavno vracen u garazu, hotelsko osoblje bezvoljno, konobari rade preko neke stvari, vucnice najradije ne bi ni otvorili, to im je bila tlaka... ukratko katastrofa u najavi. Tereni predivni, ali to je samo jedan od uvjeta uspjeha, sve ostalo je zakazalo vec prve godine. Bosanski javasluk