Što je Plenković radio u Sloveniji? Bledski će forum ostati zapamaćen kao skup istomišljenika

Iako je Bledski strateški forum najvažniji skup takve vrste u regiji, zamišljen kao forum na kojem bi se trebala čuti različita mišljenja političara, diplomata, analitičara i novinara o aktualnim globalnim pitanjima, ovogodišnje okupljanje na Bledu bit će zapamćeno kao skup istomišljenika.

Naime, slovenski premijer Janez Janša okupio je ove godine na Bledu čak šest premijera, ali je uglavnom riječ o politički bliskim liderima istočnih članica EU, među kojima su mađarski, češki, poljski i bugarski premijer, Viktor Orban, Andrej Babiš, Mateusz Morawiecki i Bojko Borisov - a na Bledu bio je i srpski predsjednik Aleksandar Vučić - koji imaju problema s razumijevanjem demokratskih standarda i poštovanjem ljudskih prava i sloboda. I u takvom neobičnom društvu - slovenski mediji pišu da je Janša na Bledu okupio sve europske autokrate i da je nedostajao samo Aleksandar Lukašenko - zatekao se jučer i premijer Andrej Plenković, koji je prihvatio Janšinu pozivnicu iako vodi izrazito proeuropsku politiku, distancirajući se od višegradskih članica i američke političke Inicijative tri mora, koju sada snažno zagovara slovenska vlada.

Zato se ovaj Plenkovićev potez može shvatiti kao taktički korak, vjerojatno usmjeren na jačanje političkih odnosa sa Slovenijom, koji su se nakon višegodišnjeg zastoja zbog arbitražnog spora popravili upravo u Janšinu mandatu.

Inzistiranje na arbitraži

Dok su prošle slovenske vlade odnose s Hrvatskom uvjetovale hrvatskim priznanjem arbitražne odluke, pa je tako prije nekoliko godina i bledski forum postao žrtvom slovenskog inzistiranja na arbitražnom problemu, jer je upravo ta tema dominirala u izlaganjima slovenskih predstavnika, koji su forum iskoristili za obračun s Hrvatskom, optužujući Zagreb za nepoštivanje međunarodnog prava, što je ponekad poprimalo karikaturalne razmjere, Janšina vlada arbitražu više i ne spominje kao problem, razvijajući bilateralne odnose s hrvatskom stranom na svim razinama.

To je vjerojatno bio dovoljan razlog Plenkoviću da u ovom slučaju Janši izađe u susret i pomogne mu pokazati pred slovenskom javnošću da na Bledu ipak nisu bili samo čelnici višegradskih zemalja, nego i "umjereni" Plenković. Na sporu između Slovenije i Hrvatske inzistirali su jučer samo slovenski novinari, koji su Plenkovića pitali hoće li o tome razgovarati s Janšom, na što je on odgovorio da je u tom pogledu hrvatska pozicija jasna.

- Imali smo inicijativu Slovenije pred Sudom EU u Luksemburgu i vidjeli ste kakva je bila odluka - da on nije nadležan. I dalje smo spremni razgovarati o granici sa Slovenijom i tu je naš stav nepromijenjen - kazao je Plenković ponavljajući da treba pronaći "dobro, održivo i prihvatljivo rješenje za obje zemlje".

Korona i Brexit

Plenković, koji se na marginama bledskog foruma, čija je glavna tema bila svijet nakon koronavirusa i Brexita, odvojeno sastao s premijerima Janšom i Orbanom, iskoristio je priliku kako bi apelirao na domaćina da se crvene liste zbog pandemije koronavirusa uvedu na županijskim, a ne na državnoj razini, nakon što su nedavno Slovenija i još neke zemlje uvrstile Hrvatsku na svoje crvene liste, što je rezultiralo odlaskom turista iz tih zemalja iz Hrvatske. Plenković smatra da je u interesu Hrvatske, ali i brojnih Slovenaca koji su česti i dragi gosti u Hrvatskoj, da se prilikom odluke o stavljanju na crvenu listu uzme u obzir kriterij stupnja zaraze po županijama, kao što je to, primjerice, učinila Njemačka.

- Mislim da za to postoji prostor i da je to najbolji način - kazao je Plenković i dodao da će na bledskom skupu biti riječi o zajedničkim naporima da se smanji zaraza i njezini prekogranični efekti.

U bledskoj raspravi, koja je zbog pandemije koronavirusa skraćena na jedan dan, sudjelovao je i visoki povjerenik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, koji se pridružio panelu šefova diplomacija šest članica EU, među kojima je bio i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, a virtualno su se u raspravu na Bledu uključili i talijanski premijer Giuseppe Conte i direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva.